Rok za izmjene Izbornog zakona sve bliži, hoće li bh. političari postići dogovor

izbori 1
Podijelite vijest

Domaćim političarima vrijeme curi za dogovor izmjena Izbornog zakona. Ostale su im još četiri sedmice da se dogovore ili će visoki predstavnik u BiH posegnuti za novim nametanjima. U “Koaliciji pod lupom” ocjenjuju da su tehničke izmjene Izbornog zakona, koje je nametnuo Christian Schmidt, značajne, ali napominju da još ima posla kako bi izbori u Bosni i Hercegovini bili fer i pošteni.

“Ovim izmjenama po prvi put se sprječava trgovina mjestima u biračkim odborima, što je decenijski način varanja i na izborima i sprječavanje zloupotrebe javnih resursa koje po prvi put reguliše bh. zakonodavstvo”, napominje Dario Jovanović, direktor “Koalicije pod lupom” za BHRT.

Njegovo mišljenje ne dijeli izvršna direktorica “Transparency internationala”, koja nametnute izmjene smatra površnim i polovičnim i kaže da neće imati efekta na transparentnost izbornog procesa. Ni povećanje novčanih kazni do 30.000 maraka političarima, ne smatra da će ih spriječiti u zloupotrebama.

“Stranke unaprijed kalkulišu i spremne su da plate bilo koliku sankciju, ako će time postići izborni rezultat. Niti je tretiran način glasanja, niti nezavisnost izborne administracije”, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica “Transparency international BiH”.

Politički analitičari ne isključuju mogućnost novih nametanja. Kažu da ako visoki predstavnik odluči da interveniše vezano za način izbora delegata u Domu naroda, sigurno da će se predizborna kampanja vrtjeti oko toga.

“Ono što se dešava vezano za izjavu ambasadora Izraela u Albaniji ne vidim kao instrumentalizaciju vanjske politike, već samo u smislu domaće kampanje. Tako to jedino možemo gledati”, izjavio je Adnan Huskić, politički analitičar.

Domaći političari neće da se dogovore jer bi kvalitetnim izmjenama Izbornog zakona bili ugroženi u izbornom procesu i ne bi imali više prolaz po principu političke korupcije, smatra univerzitetski profesor i analitičar Drago Vuković.

“Te izmjene mogu da disciplinuju učesnike izbornog procesa, one nisu suštinske. Izmjene Izbornog zakona treba da donesu domaći političari, jer je svima jasno da je Izborni zakon akt koji omogućava kriminal i korupciju u izbornom procesu”, smatra Vuković.

Prema Schmidtovim nametnutim izmjenama, Centralna izborna komisija ima ovlaštenja da naredi izbornoj komisiji, centru za birački spisak, biračkom odboru i centrima za brojanje glasova da preduzmu mjere za otklanjanje nepravilnosti.


Podijelite vijest