Rubio: Pregovori s Iranom mogli bi potrajati nekoliko dana

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je u utorak da bi pregovori o mirovnom sporazumu s Iranom mogli trajati još nekoliko dana, čime je smanjio očekivanja o brzom završetku sukoba nakon američkih napada na jugu Irana, koje Vašington opisuje kao odbrambene akcije.

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da zadržava pravo odgovora na svako kršenje primirja, dok je iranski vrhovni vođa Modžtaba Hamnei upozorio da države regiona više neće moći služiti kao zaštita američkim vojnim bazama.

Novi napadi

Iako obje strane nagovještavaju određeni napredak u vezi s memorandumom o razumijevanju koji bi mogao zaustaviti rat i obnoviti pomorski saobraćaj kroz blokirani Hormuški moreuz, ključna pitanja i dalje ostaju otvorena, uključujući iranski nuklearni program.

Nakon američkih udara na ciljeve za koje SAD tvrdi da su uključivali brodove povezane s postavljanjem mina i lansirne sisteme projektila, Rubio je tokom leta za indijski Džajpur izjavio da Hormuški moreuz mora ostati otvoren “na ovaj ili onaj način”.

Rat je počeo 28. februara američkim i izraelskim napadima na Iran, što je izazvalo ozbiljne poremećaje na tržištu nafte i rast cijena goriva, hrane i đubriva. Iran je odgovorio napadima dronovima i projektilima na zaljevske države u kojima se nalaze američke baze.

Kroz Hormuški moreuz sada prolazi tek nekoliko desetina brodova dnevno, dok ih je ranije bilo između 125 i 140. Tim pomorskim pravcem inače prolazi oko petine svjetske nafte i ukapljenog prirodnog plina. Iran trenutno propušta pojedine brodove, dajući prednost državama s kojima ima savezništva ili bliske odnose.

“Sat se ne može vratiti unatrag”

Uprkos primirju koje traje od početka aprila, Centralna komanda SAD-a saopćila je da je u ponedjeljak izvela nove napade s ciljem “zaštite naših trupa od prijetnji iranskih snaga”.

Iranska Revolucionarna garda navela je da je oborila jedan američki dron te otvorila vatru na još jedan dron i borbeni avion za koje tvrdi da su narušili iranski zračni prostor iznad Zaljeva.

– Sat se ne može vratiti unazad, a narodi i države regiona više neće biti štit za američke baze – poručio je Modžtaba Hamnei na svom Telegram kanalu povodom hadža.

– Od sada pa nadalje, slogani ‘Smrt Americi’ i ‘Smrt Izraelu’ bit će slogani islamske nacije i potlačenih naroda svijeta, a posebno omladine – dodao je.

Donald Tramp ranije je upravo te slogane koristio kao opravdanje za vojnu akciju protiv Irana.

Tramp je u objavi na platformi Truth Social napisao da razgovori s Iranom teku “dobro”, ali je upozorio da će uslijediti novi napadi ukoliko pregovori propadnu.

– To će biti ili sjajan sporazum za sve, ili sporazuma uopće neće biti – napisao je Tramp.

Pritisak za Abrahamove sporazume

Američki predsjednik pozvao je i Saudijsku Arabiju te druge arapske i muslimanske zemlje da pristupe Abrahamovim sporazumima, postignutim tokom njegovog prvog mandata radi normalizacije odnosa s Izraelom.

Saudijska Arabija već godinama insistira da neće pristati na takav sporazum bez jasnog plana za formiranje palestinske države.

Dodatne tenzije izazvala je i izjava izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji je najavio intenziviranje napada na proiranski Hezbolah u Libanu.

Izraelska vojska upozorila je stanovnike južnog libanskog grada Nabatiha da napuste područje zbog mogućih zračnih udara.

Iako su Izrael i Liban sredinom aprila postigli prekid vatre, izraelski napadi su nastavljeni uz obrazloženje da je riječ o samoobrani od Hezbolaha, koji nije bio dio sporazuma o primirju.

Razgovori u Dohi

Prema navodima iranskih i američkih zvaničnika, posljednji indirektni razgovori donijeli su određeni napredak oko memoranduma o razumijevanju, koji bi mogao predstavljati osnovu za kasnije pregovore o konačnom sporazumu.

Glavni iranski pregovarač i predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf boravio je u ponedjeljak u Dohi zajedno s ministrom vanjskih poslova i guvernerom centralne banke radi razgovora s katarskim premijerom.

Iranska agencija Tasnim navodi da je Kalibaf tražio odmrzavanje oko 24 milijarde dolara iranske imovine blokirane u inostranstvu kao dio mogućeg dogovora.

Agencija Fars, pozivajući se na izvor blizak pregovorima, navodi da je upravo pitanje oslobađanja tih sredstava posljednja velika prepreka za finalizaciju memoranduma.

Prema iranskim izvorima, početni dogovor odnosio bi se na prekid rata, uspostavljanje 30-dnevnog okvira za plovidbu kroz Hormuški moreuz i moguću finansijsku pomoć, dok bi se o složenijim pitanjima poput nuklearnog programa razgovaralo kasnije.