Slika zaslona 2021 06 01 u 19 15 23
AUTOR: P.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Svijet / Vijesti
Kurbani 2021

Nakon što su zapadne zemlje odlučile da izaberu novog visokog predstavnika u BiH bez saglasnosti Rusije, Moskva bi mogla odgovoriti tako što će blokirati produženje misije EUFOR-a u našoj zemlji.U okviru EUFOR-ove Althea mirovne misije u BiH trenutno se nalazi 600 vojnika iz 19 država.

Podsjetimo, predstavnici međunarodne zajednice u BiH, okupljeni u Vijeće za implementaciju mira, protekle sedmice su odlučili da za novog šefa OHR-a izaberu Nijemca Christiana Schmidta, iako Rusija nije pristala na to.

Ovo je prvi put od uspostavljanja funkcije visokog predstavnika da se ne postigne konsenzus oko imena koje će obnašati tu dužnost. Važno je naglasiti da sama procedura izbora visokog predstavnika nije strogo propisana i oslanja se uglavnom na ustaljene prakse.

Rusija poražena pri izboru visokog predstavnika

Vijeće sigurnosti Ujednjenih nacija, u kojem Rusija ima pravo veta, do sada je formalno potvrđivalo visokog predstavnika. No, Schmidt može stupiti na dužnost i bez zvanične potvrde u Vijeću sigurnosti, jer nije zapisano da mora dobiti odobrenje tog tijela. Drugim riječima, Rusija nema načina da blokira izbor Nijemca za novog šefa OHR-a.

No, ključna stvar koju može uraditi Rusija jeste da blokira produženje mandata EUFOR-a u BiH. Naime, mandat EUFOR-u ističe u novembru i za njegovo produženje potrebna je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a u kojem, kako smo rekli, Rusija kao stalna članica ima mogućnost veta, odnosno blokade bilo koje odluke.

Za razliku od imenovanja visokog predstavnika, mandat EUFOR-a ne može biti produžen bez rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a.

Sagovornik našeg portala dobro upoznat s ovim dešavanjima, kaže da zasad ne vidi plan zapadnih diplomata kako produžiti vojno prisustvo u BiH nakon novembra.

“Mislim da oni računaju da imaju vremena do novembra da se pripreme za to”, kazao je on.

Da li je misija u BiH uopće potrebna

Naš sagovornik dodaje da je moguće da će se tražiti neki drugi način da ostane Misija EU u BiH, naprimjer kroz neki bilateralni sporazum. No, ujedno se u Washingtonu pa i u Berlinu čuju i glasovi koji kažu da nije potrebno da ta misija ostane.

“Trend je da Amerikanci gdje god mogu zatvaraju svoje misije, tako da me ne bi začudilo da je cijena koju ćemo platiti zatvaranje EUFOR-ove misije”, navodi naš sagovornik.

Na kraju, nije isključeno ni da se odnosi SAD-a i Evropske unije sa Rusijom poprave do novembra, ili da se postigne određeni dogovor, pa da ona ipak da saglasnost na produženje Misije. No, trenutno stvari ne idu u tom pravcu. Poraz u vezi s izborom visokog predstavnika Kremlj će sigurno pokušati nečim nadoknaditi, a prvo što dolazi na red je upravo EUFOR-ova misija.

Osim toga, odnosi novog predsjednika SAD-a Joea Bidena i ruskog lidera Vladimira Putina su sve lošiji, što će također otežati dogovor.

Čemu služi EUFOR Althea misija

EUFOR Althea je vojna operacija u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike EU koja je započela 2004. godine završetkom NATO operacije Stabilizacijskih snaga (SFOR) i povlačenjem NATO snaga iz BiH. EUFOR je dobio mandat za misiju u BiH, u julu 2004. godine Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.

Prvobitni cilj operacije Althea bio je da osigura sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, doprinose sigurnom okruženju i pružanju podrške procesu euroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Njen početni kapacitet sastojao se od 7.000 vojnika, a zbog pozitivnih promjena u sigurnosnoj situaciji, mandat je više puta smanjivan.

Mandat Misije od 2012. godine je izgradnja kapaciteta i obuka Oružanih snaga BiH, podrška lokalnim vlastima u održavanju sigurnog i stabilnog okruženja, te pružanje podrške za sveobuhvatnu strategiju EU za Bosnu i Hercegovinu. Zadaci vojnih snaga EU uključuju i čišćenje minskog prostora, kontrole naoružanja, municije i eksploziva i upravljanje uskladištenim oružjem u zemlji.

U Misiji učestvuju pripadnici vojnih snaga iz 19 zemalja članica EU i partnerskih zemalja.