Ruska agresija na Ukrajinu ne ide po planu, poziv Srbije rezervistima otvara opasna pitanja

Nastavljaju se žestoke borbe na dva glavna pravca ruskog napredovanja u Ukrajini, Harkov i Kijev. Istovremeno ruski zvaničnici tvrde da se civili ne gađaju, dok se stalno pojavljuju novi dokazi o stravičnom bombardovanju gusto naseljenih urbanih centara ukrajinskih gradova koji se nalaze na glavnim osama napredovanja ruskih snaga.

Broj civilnih žrtava stalno raste. Ruski vojni napori i deveti dan borbi bili su usmjereni na sjeverozapadni, sjeverni i istočni oklopni klin koji se usmjerava prema Kijevu, dok gradovi Černjihiv, Suma i Harkov i dalje odolijevaju svim ruskim pokušajima da ih osvoje i okruže.

Cilj istočne izbočine u ukrajinskom frontu i dalje ostaje dosezanje istočne obale rijeke Dnjepar. Čuvena kolona od 60-ak kilometara i dalje se vuče polako prema Kijevu, privlačeći pažnju svjetskih medija što joj i jeste osnovna svrha.

Ukrajince u igri drži visoki borbeni moral

Ukrajinska vojska i dalje se nekonvencionalno suprotstavlja Rusima izbjegavajući frontalnu borbu sa ruskim oklopnim klinovima gdje god je to moguće. Tamo gdje se odbrana mora uspostaviti u obliku fronta ukrajinske snage se suočavaju sa strahovitim pritiskom na prednji kraj odbrane koji svakim danom raste. Iluzorno je očekivati da će ukrajinska vojska beskonačno dugo moći odoljevati ovakvim napadima na svim sektorima, no ukrajinske snage u igri i dalje drži visok borbeni moral i nanošenje rusima enormo visoke stope gubitaka, što bi u konačnici i moglo biti dovoljno da se u kombinaciji sa sankcijama ruska ratna mašina uspori i zaustavi.

Nažalost, u međuvremenu raste broj civilnih žrtava, a Putin najavljuje uvođenje vanrednog stanja, što će povećati ruske ukupne vojne kapacitete, vjerovatno svjestan da dosadašnji tok operacije ne obezbjeđuje potrebnu brzinu napredovanja. I to je svojevrsno priznanje da je prva etapa rata u Ukrajini sa vojne tačke gledišta neuspjeh. U prilog tome govori i činjenica da je posebno u predgrađima Kijeva primjećeno da Rusi prelaze u odbranu i ukopavaju se duž dostignutih pozicija, što je priprema za duža borbena dejstva i da teza o specijalnioj vojnoj operaciji više nema utemeljenje u događanjima na terenu.

Na južnom sektoru ruske snage se žestoko sukobljavaju sa ukrajinskim snagama kod Mikolajeva i Mariupolja koji i dalje odolijevaju, dok ruske snage i dalje nejasnim drže situaciju oko nukelarne elektrane Zaporožje, na koju se prema tvrdnjama ukrajinske strane svako malo otvara vatra i u pitanje dovodi funkcioniranje ove najveće nuklearne elektirčne centrale u Evropi.

U Hersonu je primijećen pokušaj ruske strane da djeljenjem hrane stanovnicima popravi svoj narušen ugled zbog gomilanja civilnih žrtava. Kako stanovnici ne sarađuju sa ruskom vojnom upravom, za potrebe peopagande rusi u Herson dovlače civile sa Krima kako bi snimili podjelu hrane i ostalih potrepština navodnim stanovnicima.

Zemlje članice NATO-a na vanrednom zasjedanju jučer nisu podržale zahtjev Ukrajine za uspostavu No Fly zone iznad Ukrajine, jer bi se taj potez smatrao agresivnim činom od Rusije koja bi potom poduzela vojne akcije protiv NATO letjelica koje bi implementirale odredbe No Fly zone. To bi dovelo do eskalacije sukoba koji bi sasvim sigurno prerastao u svjetski sukob sa nesagledivim posljedicama.

Generalni sekretar NATO- a Jens Stoltenberg je kazao i to da NATO posebnu pažnju posvećuje Gruziji i Bosni i Hercegovini koi su suočeni sa raznim oblicima destabilizacije pa čak i ruskom napadu. Istovremeno Dodik nastavlja svoju politiku blokada rada državnih institucija, dok se u Beogradu održavaju masovne manifestacije podrške Ruskoj Federaciji. Sa druge strane ruski sateliti u regionu počinju da povlače i prve konkretne poteze.

Za šta se sprema Srbija

Ministarstvo odbrane Republike Srbije uputilo je poziv “licima iz rezervnog sastava radi saopćavanja rasporeda i izvođenja vježbi na teritoriji nadležnosti Uprave za obaveze odbrane”. Ovaj potez Srbije otvara mnoga vrlo opasna pitanja, stoga se nadam da će i NATO kao i vlasti u Bosni i Hercegovini imati sve vrste odgvora koje bi ovaj potez mogao da proizvede.

No, da Rusija popušta govori i podatak da su rusi tražili od amerikanaca otvaranje tzv. Crvene linije za razgovor vezano za situaciju u Ukrajini. Putin je kao način ublažavanja informacije o ponovnom uspostavljanju veza na relaciji Moskva – Vašington upozorio svijet da Rusiji ne uvodi dodatne sankcije. Putin je također zatvorio pristup svim zapadnim društvenim mrežama, jer je očigledno da rusi na taj način dobijaju prave informacije o svemu što se događa u Ukrajini.

Situacija sa velikim brojem izbjeglica se polako komplicira kako se njihov broj u susjednim zemljama Ukrajine stalno povećava i već je prešao milion ljudi uglavnom žena i djece. Evropska Unija, Ceveni Križ i UN-ove organizacije čine sve da zbrinu ukrajinske izbjeglice.