Sačinjen spisak 102 bh. državljanina koji se nalaze u kampovima u Siriji

Imena više od 100 bh. državljana nalaze na spisku osoba koje se trenutno nalaze u sirijskim kampovima Al Roj i Al Hoj u Siriji. Riječ uglavnom o ženama i djeci. Premda je informacija o tome da je spisak sačinjen u zadnja dva dana potvrđena, iz nadležnih tijela BiH još nema pojašnjenja kada bi naši građani mogli biti deportirani iz Sirije.

Do sada tek jedna organizirana deportacija bosanskohercegovačkih državljana iz Sirije. Decembra 2019. na tlo BiH iz sirijskih kampova i zatvora vraćeno je sedam muškaraca, šest žena i 12 djece.

Ovakvih letova trebalo je biti još, ali je sve poremetila pandemija. Veliki broj bh. građana zatečenih u Siriji, ima svoju porodicu u domovini. Oni su nedavno prosvjedovali u Sarajevu. Među njima, i Fatima Galijašević iz Velike Kladuše. Sedam godina, kaže, čeka susret sa kćerkom, koja se nalazi u kampu Al Hoj.

“Oni žive u šatorima, oni žive u prašini, prljavštini. Otimaju im pare koje im dostavimo, uglavnom – teškom mukom. Uzimaju im telefone, po šest mjeseci se ne mogu javiti, a mi ne znamo jesu li živi ili su ih ubili”, priča Galijašević.

Slijedi li novi val povratka bh. građana iz sirijskih kampov? Posljednja dva dana sačinjen je spisak od 102 bh. državljanina koji se nalaze u kampovima Al Roj i Al Hoj. Devedeset posto osoba sa spiska su žene i djeca, a broj nije konačan jer se neke osobe još nalaze u zatvorima.

Ovaj posao, zajedno sa Vijećem sigurnosti regije Kurdistan, radi i ambasada BiH u Ammanu. No, ambasador Mato Zeko nam nije mogao dati više informacija…

“Sve informacije s kojima raspolaže Veleposlanstvo BiH u Ammanu, a koje se odnose na naše građane u kampovima u Siriji, dostavljene su na daljnje postupanje u MVP BiH”.

U resoru Bisere Turković danas bez više pojašnjenja, ali je ministar sigurnosti Selmo Cikotić nedavno nagovijestio:

“Ministarstvo je za sada skinulo stepen tajnosti sa tog procesa ili dokumenata koja su vezana. Zahvaljujući saradnji sa određenim međunarodnim organizacijama i saveznicima koji imaju pristup tim prostorima – mi cijenimo da ćemo relativno brzo organizovati početak tog procesa i završiti na zadovoljstvo članova porodica čiji se dijelovi porodica nalaze u Siriji ili Iraku”.

Pravosuđe BiH neke povratnike je procesuiralo, kao i Ibru Ćufurovića, koji je pred Sudom BiH osuđen na četiri godine. Ćufurović je priznao krivicu, a sudbeno vijeće je zaključilo da se iskreno pokajao.

“Osim toga, to je jako važno, priznanje dovodi do iskrenog kajanje, a sve to upućuje na ozdravljenje svijesti kod optuženog, u smislu shvatanja neispravnosti njegovih postupaka”, zaključuje Hasija Mašović, sutkinja Suda BiH.

Pojedini povratnici iz Sirije već su odslužili svoju kaznu. O tome je za medije svjedočio i jedan 34-godišnjak. U Siriju je otišao početkom 2013., i borio se na strani opozicije.

“Tad ISIS nikako nije postojao u Siriji, ali to se ne spominje nigdje u mojoj optužnici i u mojoj presudi. I kažu otišao je s namjerom da se priključi ISIS-u. Kojem ISIS-u?”

“Segment koji se pojavio u tom dijelu deradikalizacije po prvi put ponovo je institucionalno pokazan u BiH. Imamo određena vještačenja, u kojima se i medicinski i psihomentalno tvrdi da se ta osoba deradikalizirala”, navodi Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku UNSA.

Premda je već bilo povrataka iz Sirije, sigurnosna situacija u BiH se nije pogoršala, niti je skorije zabilježen ijedan teroristički napad.

N1