SAD može pomoći BiH: Kazniti velike face politike i gurati NATO u prvi plan

Ugledni list Foreign Policy secirao je moguće posljedice francuskog kočenja otvaranja pregovora sa S. Makedonijom i Albanijom, a kroz prizmu utjecaja Moskve i Pekinga na region Zapadnog Balkana.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nije bio za početak pregovora i cijelu temu o proširenju Evropske unije pomjerio u 2020. godinu uz dodatne uslove nadgledanja reformi u dvjema zemljama. Foreign Policy u posljednjem analitičkom članku ističe da se time otvara novi poligon za pojačanje utjecaja Rusije i Kine, a što može zaustaviti samo – Washington.

Macronov veto uzrokovao je turbulencije u Sjevernoj Makedoniji koja je cijelu priču o promjeni imena i zakopavanju ratne sjekire sa Atinom polagala na pretpostavci da nakon toga slijede članstva u NATO-u i ubrzani put ka Briselu. Premijer Zoran Zaev je sada u problemima jer se riskantni politički potez značajnim dijelom nije isplatio. Najavljeni su vanredni izbori, a postoji bojazan da će trenutna vlast biti kažnjena i da nacionalisti mogu preuzeti kormilo.

Foreign Policy dalje navodi da Zapadni Balkan neće čekati da se Evropa smiluje i da je zanemarena uloga te regije kao najvažnije tačke u balansu moći na Starom kontinentu.

List navodi primjere ulaska Rusije i Kine sa novcem u region, a između ostalog navodi se tuzlanska termoelektrana koja je podigla veliku prašinu zbog svog utjecaja na životnu sredinu. Ističe se da Kina nastupa sa mega projektima, dok Rusija poluge drži kroz energetski sektor.

Ugledni časopis tvrdi da svemu tome može u kraj stati Washington koji se prije 20-ak godina pokazao kao veliki igrač na tlu bivše Jugoslavije.

“SAD ima šansu da se simbolično vrati na tlo gdje je napravila najveći vanjskopolitički uspjeh nakon Hladnog rata. Da bi uspjela u tome, Washington mora kratkoročnim i dugoročnim inicijativama smanjiti efekat francuskog veta i ponuditi Zapadnom Balkanu održivu, američku verziju budućnosti.

Prvo, NATO se mora uvesti u region kroz prihvatanje članstva Sjeverne Makedonije u decembru 2019., te kroz “vaspitavanje” Milorada Dodika u BiH, a u cilju restarta euroatlanske perspektive u našoj zemlji.

Kada je u pitanju BiH, Washington je već napravio niz koraka u kontekstu sankcionisanja Milorada Dodika i Nikole Špirića kao političara koji, u očima SAD-a, predstavljaju utjelovljenje korupcije.

Upravo se kroz tu kapiju kažnjavanja koruptivnih visokorangiranih osoba može pokazati građanima BiH i regije da život koji nudi Evropa jeste bolji od vizije koju nude Kina i Rusija. Kako se to može učiniti? Ugledni list kaže – kroz dodatno sankcionisanje visokorangiranih političara zagriženih u korupciju.

Foreign Policy podsjeća da je Washington već pokazao svojevrsni interes za region kroz dva izaslanika – Matthewa Palmera i Richarda Grenella.

Analitičari uglednog lista smatraju da SAD ne smije dozvoliti rješenje za Kosovo u obliku razmjene teritorija, a koja ima svoje fanove i u Evropi i u Washingtonu. To je važno izbjeći, piše Foreign Policy, jer bi razmjena teritorija otvorila vrata konflikta u regionu koji mora zadržati mir.

Ono što može pomoći u rješenju problema Prištine i Beograda jeste novi prijedlog o “malom Šengenu” koji je dobio na snazi u posljednjih nekoliko sedmica, a koji bi mogao biti dobar model za buduće odnose u regiji.

Ono posljednje, ali ne i najmanje važno, jeste da Washington mora uvjeriti Fancusku da je u najboljem interesu Evrope prihvatanje napretka Sjeverne Makedonije i Albanije i započinjanje pregovora. Isto se, jednog dana, mora prepoznati i Bosni i Hercegovini i Kosovu, a kako bi se narušili interesu sila koje žele destabilizaciju Zapada.

Bonus je u tome što bi i sama Amerika mogla sebi da priušti pozitivan imidž koji bi time zadobila, a nije da joj takvo što ne nedostaje.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE