Sada kada su lideri Finske donijeli konačnu odluku o NATO-u, šta to znači i kako bi zabrinuti Putin mogao odgovoriti

F65649CA 2EF7 41EC ACB5 5835D4D8079D

Finski premijer i predsjednik ove zemlje su rekli da historijski zemlja, koja se borila protiv Sovjeta u Drugom svjetskom ratu i izgubila, mora tražiti članstvo u odbrambenom paktu. 

Kako navodi Sky News u svojoj analizi u prilogu je obrazloženo šta to znači za Fince i druge zemlje NATO-a, uključujući Veliku Britaniju. 

Naime, kako se navodi Finska bi trebala podnijeti zahtjev za pridruživanje vojnom savezu NATO-a, rekli su finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin u zajedničkoj izjavi u četvrtak.

Izjava o namjeri signalizira da će službena prijava vjerojatno stići za nekoliko dana.

To je još jedan veliki razvoj događaja nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru, nakon čega su zemlje širom svijeta bile prisiljene preispitati svoje saveze nakon agresivnijeg stava Kremlja.

Ali koje su implikacije?

U daljnoj analizi, pomenuti medij pojašnjava šta bi se moglo dogoditi. 

Finska je neutralna od kraja Drugog svjetskog rata, nakon što ju je okupirao Sovjetski Savez.

Bila je prisiljena ustupiti 10% svog teritorija i sklopiti sporazum zbog kojeg mora platiti odštetu i obračunati se s onima koji su se najžešće protivili Moskvi.

Unatoč ulasku u EU 1995. godine, otada je ostala vojno neovisna, svjesna opasnosti da se izvana vidi da se suprotstavlja SSSR-u, a kasnije i Rusiji.

No od invazije na Ukrajinu, Finska je među brojnim zemljama koje su bile prisiljene preispitati svoj odnos s Rusijom, više nisu sigurni da je nesvrstavanje najsigurniji pristup.

Ako postane 31. nacija u odbrambenom paktu, Finska će se nadati da će imati koristi od obveze “jedan za sve, svi za jednog” koja zahtijeva od svih članica da priteknu u pomoć svakoj pojedinačnoj državi koja je napadnuta.

Odbor za odbranu finskog parlamenta rekao je u utorak da je ulazak u NATO najbolja opcija za Finsku da jamči svoju nacionalnu sigurnost.

To bi značajno povećalo faktor odvraćanja da postane meta ruske agresije, zaključio je odbor za odbranu u saopćenju.

Činilo se da se predsjednik Niinisto i gospođa Marin slažu kada su u četvrtak rekli: “Finska mora podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u bez odlaganja.”

Finska, koja dijeli granicu od 1300 km (810 milja) sa susjednom Rusijom, posebno je ranjiva jer je granicu teško obraniti od agresivnog napada s istoka.

Šta to znači?

Ulazak u NATO bio bi seizmički pomak za nordijsku naciju, razbijajući dugo uvriježeno uvjerenje da je ostanak izvan vojnog saveza najbolji način da se izbjegnu nevolje sa svojim divovskim susjedom.

Ali, što je još važnije, dolazi u trenutku kada zemlja koja je još duže neutralna – Švedska – također razmišlja o pridruživanju.

Ako Finska i Švedska uđu u NATO, Rusija bi se u Baltičkom moru i Arktiku našla potpuno okružena zemljama NATO-a.

Uzimajući u obzir da je Rusija koristila strah da će se Ukrajina pridružiti NATO-u kao dio svog izgovora za invaziju – naglašavajući zabrinutost oko onoga što je Vladimir Putin opisao kao “širenje NATO-a na istok” – Rusi vjerojatno neće biti sretni.

Hoće li biti posljedica?

Kremlj je upozorio na “vojne i političke posljedice” ako Finci ili Šveđani odluče ući u NATO.

Vladimir Putin je u svom govoru na dan invazije na Ukrajinu rekao: “Vojna prisutnost na teritorijima koji graniče s Rusijom, ako joj dopustimo da se nastavi, stvorit će sve veću i potpuno neprihvatljivu prijetnju Rusiji.”

Ali analitičari kažu da je vojna akcija protiv nordijskih zemalja malo vjerovatna, s obzirom na to koliko su ruske snage uključene u Ukrajini.

Mnoge ruske trupe stacionirane u blizini finske granice prebačene su u Ukrajinu i pogođene su “značajnim gubicima”, rekao je za AP Heli Hautala, finski diplomat i istraživač u Centru za novu američku sigurnost u Washingtonu.

Vjerojatnije je, rekla je, da bi Moskva pomicala oružane sisteme bliže Finskoj, dezinformacijske kampanje, cyber napade, ekonomske protupoteze i usmjeravanje migracije prema rusko-finskoj granici, slično onome što se dogodilo na granici Poljske s Bjelorusijom prošle godine.

Jesu li Finci zabrinuti?

Nakon što se desetljećima čvrsto protivio članstvu, javno se mnijenje ove godine brzo promijenilo. Ankete pokazuju da je više od 75% Finaca sada za pridruživanje.

Kako je vojna moć Rusije opadala 1990-ih, Finska je zadržala svoju opreznost, ali sve je više uviđanja da bi način na koji je ruska vojna moć korištena u Ukrajini mogao biti opasan za Fince u budućnosti.

Charly Salonius-Pasternak, istraživač s Finskog instituta za međunarodne poslove, rekao je da su šokantne scene koje se odigravaju u Ukrajini natjerale Fince da izvuku zaključak da bi se “ovo moglo dogoditi i nama”.

Što će to značiti za NATO?

Osim još jedne članice, analitičari kažu da Finska ima moderne i kompetentne oružane snage koje bi značajno pojačale sposobnosti NATO-a u sjevernoj Evropi. Finske snage često treniraju s NATO trupama, tako da već mogu vrlo učinkovito raditi s njima.

Naravno, s obzirom da se radi o paktu koji zahtijeva od članova da brane druge ako su napadnuti, to potencijalno povećava izglede da će se zemlja morati braniti jer bi se broj članica povećao.

Očekuje se da će 14. maja Socijaldemokratska stranka finskog premijera Sanne Marin, najveća skupina u parlamentu, utvrditi svoj stav o članstvu u NATO-u. Vjeruje se da će socijaldemokrati švedske premijerke Magdalene Andersson vjerojatno učiniti isto dan kasnije.

Dana 17. maja 2022. Niinisto i njegov tim sastat će se sa švedskim kraljem Carlom XVI. Gustavom i švedskom delegacijom kako bi razgovarali o zajedničkim problemima.

Dok se podrška pridruživanju u Finskoj čini snažnom, Švedska je manje jasna, sa samo 50% stanovništva koje to podržava, a brojni političari su vezani za neutralni stav Šveđana koji je na snazi ​​više od 200 godina.

Ako vlade obje zemlje odluče da žele tražiti članstvo, morat će proći kroz zakonodavne procese u svakoj zemlji, s raspravama i glasanjem parlamentaraca.

Ni Finska ni Švedska ne planiraju provesti referendume, zabrinuti da bi mogli biti meta ruskog uplitanja.

Ako parlamenti zemalja odobre zahtjeve, NATO će izdati službene pozivnice za pridruživanje.

To bi se moglo dogoditi krajem juna kada će se čelnici NATO-a sastati u Madridu na sljedećoj konferenciji saveza.

I Švedska i Finska tražile su – i dobile – jamstva potpore od SAD-a i drugih članica NATO-a, ali sve zemlje članice trebale bi odobriti njihovo pridruživanje, a za neke su potrebni parlamentarni glasovi.

Očekuje se da će cijeli proces trajati do godinu dana, navodi Sky.

Raport.ba

Prethodni članakŽbanić o ubijenoj djeci Sarajeva: Neka Tužilaštvo istraži rad institucija koje smo plaćali trećinu vijeka da nam daju istinite podatke
Sljedeći članakMehmedović: “Nisam htio prisustvovati stranačkim iftarima, jer su finansirani iz budžeta. Ako sam u SDA, to ne znači da ne smijem misliti svojom glavom”