Portal 072info

Šansa ili prijetnja? Da li BiH može iskoristiti Airbnb i Uber za svoj razvoj

Screenshot 2 1170
TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Globalni ekonomski trendovi obično polako dolaze i u naš region, a platformska ekonomija ili njena bliska srodnica ekonomija dijeljenja već su u određenoj mjeri prisutni u Bosni i Hercegovini.

Platformska ekonomija i ekonomija dijeljenja su dva bliska koncepta, nadopunjuju se, nekada i preklapaju. Platformska ekonomija podrazumijeva poslovanje kroz stvaranje i održavanje platformi koje podržavaju (uglavnom, ali ne isključivo) digitalne transakcije među pojedincima i kompanijama. Platforma je skalabilna, ali i djelimično neutralna, što je čini sklonom monopolu i antifragilnom u isto vrijeme.

Ekonomija dijeljenja, kao što i sam naziv sugerira, stavlja fokus na dijeljenje odnosno rentanje proizvoda ili usluga. Nastoji se obuhvatiti novi potrošački trend koji naglašava iskustvo, a ne posjedovanje. Na taj način na tržištu se pojavljuje na milijarde potencijalnih ponuđača koji dijele svoje vrijeme, resurse, sposobnosti… Zasniva se prije svega na povjerenju (socijalnom kapitalu), uz naravno izuzetno visoku primjenu aktuelnih tehnoloških rješenja, poput blockchain tehnologije.

Analitičar Admir Čavalić je autor niza radova o ovoj temi, a za Klix.ba pojašnjava kako je ekonomija dijeljenja bazirana na platformama koje koristi kako bi povezala korisnike. U komparaciji s platformskom ekonomijom, može se posmatrati kao uži pojam (npr. Uber, AirBnB itd.) ili identičan u širem smislu (uključivanjem Facebooka, Googlea, iTunesa i slično). Kako god, ovi koncepti održavaju nove ekonomske realnosti, svakim danom sve više prisutne u razvijenim zemljama, ali također i u ostatku svijeta.

“Predstavnici ovih modela poslovanja polako ulaze u region, dok su pojedini prisutni već duži niz godina. Imamo svakako i nekih izvornih domaćih kompanija. Prije svega izdavajam Uber (najpopularniji brend ekononomije dijeljenja) koji je napravio revoluciju u taksi uslugama i koji je prisutan u pojedinim gradovima Hrvatske. Tu je i Click&Boat u Hrvatskoj koji omogućava dijeljenje brodova. Imamo i beogradski CarGo, s predsjednikom udruženja Aleksandrom Vučićem. Već godinama se bore s monopolističkom konkurencijom tradicionalnih taksista u Beogradu. BlaBlaCar operira u većim zemljama Balkana”, navodi Čavalić.

AirBnB je prisutan u svim zemljama regiona, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

“Naši građani su vrlo brzo iskoristili benefite ovog modela i već sada u većim gradovima poput Sarajeva, Mostara, Tuzle, Zenice ili Banje Luke možete pretraživati ponude smještaja preko ove platforme. Dakle, potencijal postoji. U ovom trenutku država ne interveniše, vjerovatno jer ovaj sektor nije dovoljno razvijen. Interesantno je da su predstavnici Vlade Kantona Sarajevo prije nekoliko godina naveli da je Uber kao takav nepoželjan. Za očekivati je da će sličan stav imati i u skorijoj budućnosti i to vjerovatno zbog pritisaka lokalnih monopola”, smatra on.

Dodaje kako je takav stav bespotreban, štetan, donkihotovski za zemlju poput naše, da se odupire globalnim tehnološkim trendovima. Pametne zemlje prihvataju iste, apaptiraju se i sarađuju, te stvaraju modalitete kojim bi se osigurala integracija ovih modela u ekonomski i fiskalni sistem.

Ekonomija dijeljenja je prije svege šansa za zemlju poput Bosne i Hercegovine. Naročito ukoliko bi stvorili uvjete za razvoj lokalnih poslovnih modela. Ono što je, pored djelovanja regulatora, svakako, otežavajući faktor za našu zemlju u kontekstu ekonomije dijeljenja, jeste relativno niska kupovna moć, mali broj stanovnika, što onemogućava skalabilnost, zatim nerazvijena infrastruktura, naročito tehnološka, te u konačnici nedostatak socijalnog kapitala (zbog ratnih sukoba, političke, pravne i bilo koje druge nestabilnosti). Sve navedeno je djelimično ili u potpunosti rješivo, tako da treba čim prije stvoriti zakonske mogućnosti, ali i lobirati za dolazak predstavnika ekonomije dijeljenja u našu zemlju”, kaže on.

Brojne su prednosti navedenog – zapošljavanje, podrška za marginalizirane skupine, povećanje produktivnosti, bolja upotreba postojećih resursa, unapređenje imidža naše zemlje, podrška razvoju turizma, prenošenje know-how za lokalne kompanije i brojne druge.

“Na kraju treba dodati da će ovi modeli distruptivno djelovati i biti ‘prijetnja’ lokalnim monopolima i kartelima, međutim, to je u općem ekonomskom interesu našeg društva”, zaključuje Čavalić.

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

TEKST SE NASTAVLJA NAKON REKLAME
KRAJ REKLAME

Klix.ba

Podijelite članak
  • 6
    Shares
REKLAMA
KRAJ REKLAME

Počitajte još

U subotu na bh. planinama moguć prvi ovosezonski snijeg

072info.com

U Bosni i Hercegovini dosad se oporavile 18.634 osobe od virusa korona

072info.com

Evo kakvo nas vrijeme očekuje danas

072info.com
REKLAMA
KRAJ REKLAME

Zapratite nas na FB! (PROMO)