Portal 072info

Saobraćajni projekti – ključ spasa za BiH

Ilustracija

Spajanje Sarajeva i Zenice autocestom ima veliki značaj za bh. privredu. Završetak radova na dionici Koridora 5C ozvaničen je puštanjem u promet tunela ”1. mart”. Radovi na Koridoru mogli bi potrajati i do 10 godina.

Od utorka (26.8.) dva velika bh. privredna područja spojena su modernom autocestom. Od Sarajeva do Zenice sada se putuje pedesetak minuta. Veliki udio u izgradnji ove dionice Koridora 5C imale su domaće kompanije, što u svijet šalje jednu sasvim drugačiju, pozitivnu sliku BiH. Analitičari tvrde da je privredni značaj ovog poduhvata izuzetan, jer izgradnja autoceste pospješuje razvoj i drugih privrednih grana, posebno proizvodnju materijala i opreme. Također, podsjećaju kako Evropska komisija očekuje da BiH na putu ka Evropskoj uniji poboljša transportni sektor i Infrastrukturu.

Ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić kaže kako su bh. kompanije pokazale da imaju znanje i sposobnost za izvođenje najsloženijih projekata, ne samo u slučaju izgradnje tunela „1. mart“. „Angažmanom velikog broja bh. radnika povezane su privrede dva najjača kantona u Federaciji BiH, Sarajevskog i Zeničko-dobojskog. Ovo je povezivanje i ostalih regija, ali i stvaranje pretpostavki za jedinstveni ekonomski prostor, ne samo u Federaciji, nego i cijeloj BiH“, rekao je Hasić.

Moderne saobraćajnice smanjuju troškove eksploatacije i održavanja vozila, ali donose i nešto veće cijene cestarine. Među onima koji su nezadovoljni cijenom je i Sarajlija T.B. koji zbog prirode svog posla često putuje na relaciji Sarajevo – Zenica. „Lijepo je to što konačno imamo ovakav put i što se iz Sarajeva do Zenice stiže za manje od jednog sata, ali kilometar košta oko 12 feninga. Sa TAG-om (uređaj za elektronsku naplatu cestarine) cijena je 20 posto manja, ali i to je puno“, kaže T.B.

Koridor 5C jedan je od Panevropskih „razvojnih“ koridora

O cijenama cestarina u BiH još će se raspravljati, ali se pogodnosti korištenja modernih saobraćajnica ne mogu osporiti. Autocesta „A1“ koja je u izgradnji u BiH, dio je Panevropskog saobraćajnog Koridora 5C koji će centralnu Evropu povezati sa Jadranskim morem (Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta). Planirana dužina Koridora koji prolazi kroz BiH (Autocesta „A1“) iznosi oko 340 km, a njime bi, pored ostalih gradova, bili povezani Odžak, Doboj, Zenica, Sarajevo, Konjic, Mostar i Čapljina.

Koridor 5C jedan je od Panevropskih „razvojnih“ koridora. Prema ocjeni analitičara, to je šansa za domaće i strane kompanije, kako za investitore tako i za izvođače radova. Veći dio projektne dokumentacije za Autocestu „A1“ je urađen. Imovinsko-vlasnička prava, međutim, još nisu potpuno riješena što usporava izgradnju Koridora. Upravljanje i održavanje Autocestom „A1“, u dijelu koji prolazi kroz Federaciju BiH, povjereno je Javnom preduzeću (JP) Autoceste Federacije BiH.

U ovom preduzeću smatraju da sa intenziviranjem izgradnje Koridora 5C treba očekivati „povećanje zaposlenosti, ekspanziju građevinskog sektora te proizvodnju i prodaju građevinskog materijala potrebnog za gradnju autoceste“. Direktor JP Autoceste Federacije BiH Ensad Karić vjeruje da će Koridor 5C biti završen za osam do deset godina. On je nedavno izjavio i da se pri izgradnji Autoceste „A1“ na dionici od Konjica do Mostara, uz korištenje novih tehnologija, mogu očekivati i znatne uštede.

BiH treba vezu sa Zapadom, ali i Istokom

Koridor 5C bi, kako tvrde analitičari, povezao sjever i jug BiH, ali i BiH sa Hrvatskom i Mađarskom, odnosno centralnom Evropom. Bila bi to, kako ističu, veza BiH sa Zapadom. Na nedavnom sastanku zapadnobalkanskih lidera u hrvatskom gradu Cavtatu, još jedna autocesta našla se u fokusu regionalne politike. Riječ je o Jadransko-jonskoj autocesti koja bi, prema tvrdnjama bh. zvaničnika, mogla postati veza BiH sa Istokom.

Na sastanku u Cavtatu bh. zvaničnici navodno su dobili „usmenu ponudu“ da se Jadransko-jonska autocesta, umjesto kroz Dubrovnik, gradi kroz BiH. Trasa bi, kako su precizirali, išla od Crne Gore prema Hercegovini i prolazila bi kroz Trebinje, Počitelj, Ljubuški i Čitluk. Jadransko-jonska cesta tako bi zaobišla Dubrovnik i znatan dio južne Dalmacije, što u dijelu hrvatske javnosti nije primljeno s odobravanjem. Izgradnja bh. dionice Jadransko-jonske autoceste navodno bi trebala početi 2020. godine.

Deutsche Welle

Podijelite članak