Sarajevo: Prosjačenje najčešći oblik nasilja nad djecom

Zloupotreba djece od strane roditelja u svrhu prosjačenja je najčešći oblik nasilja nad djecom u Kantonu Sarajevo, navode iz Centra za socijalni rad Kantona Sarajevo.

Prema evidenciji JU “Kantonalni centar za socijalni rad”, u prošloj godini na području Kantona Sarajevo registrovano je ukupno 317 djece koja obavljaju bilo kakvu vrstu rada na ulici od sakupljanja sekundarnih sirovina, pranja vjetrobranskih stakala na automobilima, do prosjačenja.

Za krivična djela definisana Krivičnim zakonom BiH nadležna je Državna agencija za istrage i zaštitu, pri kojoj djeluje Regionalni monitoring timovi za borbu protiv trgovine ljudima, u čiji rad su uključeni i policijski službenici MUP-a Kantona Sarajevo.

Od ukupnog broja djece, 163 djece imaju prebivalište u Kantonu Sarajevo, a preostala djeca zaticana na ulicama Kantona Sarajevo dolazi iz drugih Kantona, drugog entiteta ili drugih država uglavnom u pratnji roditelja. Za djecu koja nemaju prebivalište na Kantonu Sarajevo, JU “Kantonalni centar za socijalni rad” Sarajevo, dostavlja informaciju nadležnom centru za socijalni rad općine na kojoj djete ima prebivalište sa prijedlogom da poduzmu mjere i radnje u skladu sa njihovim nadležnostima.

U prošloj godini u Kantonalnom centru za socijalni rad evidentirano je ukupno 24 upozorenja na propuste i pružanje pomoći roditeljima, i 8 rješenja o nadzoru nad ostvarivanjem roditeljskog stranja.

Djeca romske nacionalnosti najčešće izložena prosjačenju

Iz MUP-a Kantona Sarajevo za federalna.ba navode da je procjenom stanja na terenu utvrđeno da je prosjačenje u porastu za vrijeme praznika i godišnjih odmora kada se povećava i broj turista, odnosno stranih gostiju na području Kantona Sarajevo. Za potrebe organizovanih grupa prosjačenje uglavnom vrše malodobna lica, pretežno romske nacionalnosti.

“Policijski službenici preduzimaju potrebne mjere na sankcionisanju lica koja se zateknu u prosjačenju, navođenju na prosjačenje, organizovanju prosjačenja i propuštanju dužne pažnje staranja o malodobnim licima, a što je protivno odredbama člana 8. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira KS, na način da istim na licu mjesta izdaju prekršajne naloge, odnosno protiv istih pokreću zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka kod nadolazećeg Općinskog suda u Sarajevu”, navodi se u saopćenju.

Novčana kazna od 300,00 do 900,00 KM je predviđena za prosjačenje, a novčana kazna od 500,00 do 1500,00 KM za organiziranje prosjačenja ili za onoga ko navodi na prosjačenje maloljetno lice, duševno bolesno lice ili lice zaostalog duševnog razvoja.

“Oblici prosjačenja su svakodnevno sve noviji, modifikovaniji, perifidniji i lica koja se bave ovim načinom zarade uglavnom iskorištavaju djecu i osobe sa slabim socijalnim i imovinskim stanjem, kako bi za njih radili i donosili zaradu od prosjačenja”, kažu iz MUP-a KS za federalna.ba.

Rad sa djecom koja se zateknu na ulici je u nadležosti službenika JU „Kantonalni centar za socijalni rad“ Sarajevo. U protekloj godini Sud je u vanparničnom postupku na prijedlog Centra donio dva rješenja o oduzimanju prava roditelju da živi sa djecom i tri rješenja o oduzimanju roditeljskog staranja.

“JU Kantonalni centar za socijalni rad je u prošloj godini uputio 92 djece zatečene na ulicama Kantona Sarajevo u Službu za prihvat, prevenciju i zaišitu djece u riziku koja djeluje pri Kantonalnoj JU ,,Disciplinski centar” čija je osnovna djelatnost psihosocijalni tretman djece, individualni i grupni rad sa djecom, savjetodavni i savjetovališni rad sa roditeljima i djecom”, kaže stručna saradnica za poslove komunikacije i informisanja, Mirsada Poturković.

Pomoć djeci i ženama izloženim prosjačenju ostala samo na pokušajima

Do sada je bilo mnogo pokušaja da se pomogne ženama i djeci izloženim prosjačenju, no nažalost to se, kako navode iz udruženja „Žena BiH“, završilo na pokušajima.

„Teško im je i pomoći zato što su ‘mobilne’, dolaze iz različitih krajeva i stalno mijenaju mjesto boravka. Što se tiče domicilnih prosjakinja, odnosno Romkinja, koje žive u Mostaru, mi smo im nudili različite programe, edukacije za frizerke i sl. Išli smo u posjete njihovim naseljima, ali nažalost nisu iskazale nikakav interes da im se pomogne na taj način.“

Žene su najčešće izložene fizičkom, psihičkom i ekonomskom nasilju.

“Na području Mostara, najmlađa starosna dob prijavljenih slučajeva nasilja bilo je jednogodišnje dijete, a ako nije bilo direktno izloženo nasilju, onda je bilo svjedokom istoga, te najstariji slučaj žene u dobi 78 godina, žrtve nasilja od strane sina”, za federalna.ba kaže Azra Hasanbegović, izvršna direktorica udruženja “Žena BiH”.

federalna.ba/Almedina Selimović

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE