Sarajlija predložio originalne načine kako podijeliti Bosnu i Hercegovinu: Kako su Emirove ‘podjele pomirile’ državu

U kontekstu brojnih političkih podjela koje su prisutne u posljednjih tridesetak godina u Bosni i Hercegovini, a posebno onih koje zagovaraju secesiju Republike Srpske ili treći entitet, na društvenim mrežama je izazvala pažnju podjela koju je osmislio Emir Isović.

On je autor 17 ilustracija na kojima je šaljivo prikazana “podjela Bosne i Hercegovine” Ilustracije je objavio na Facebook stranici.

“Nije klasična podjela”, kaže Emir Isović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Na svakoj od njegovih “podjela”, Bosna i Hercegovina je jedinstvena država, ali podijeljena na kulturološki način, prateći uvriježene stereotipe u bh. društvu.

“Zemlje su dijelili i dijele na nekim drugim mjestima. To je jedan kulturološki pogled na ovu našu zanimljivu geografiju u kojoj živimo, što mi kažemo u Bosni šprdancija”, kaže Isović za RSE.

Među 17 podjela je i ona koja zemlju “dijeli” na osnovu prosječne plate. Tako je glavni grad zemlje, Sarajevo, gdje su smještene skoro sve državne i međunarodne institucije, označeno kao grad sa najvećom prosječnom platom od 800 maraka (oko 400 eura). U ostatku zemlje, prema karti, plata je duplo manja i iznosi 400 maraka (oko 200 eura).

Prosječna mjesečna neto plata za mart ove godine iznosila je oko 600 eura u Bosni i Hercegovini, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta – Federaciju BiH i Republiku Srpsku i posebnu administrativnu jedinicu na sjeveru zemlje, Brčko distrikt.

U okviru entiteta Federacija BiH je deset kantona – Tuzlanski, Posavski, Zeničko-dobojski, Zapadnohercegovački, Kanton Sarajevo, Kanton 10, Hercegovačko-neretvanski, Unsko-sanski, Bosansko-podrinjski i Srednjobosanski. Svaki od njih ima svoje vlade, skupštine, univerzitete, klinike.

Administracija kantona je u gradovima koji su njihova središta- Tuzla, Orašje, Zenica, Široki Brijeg, Sarajevo, Livno, Mostar, Bihać, Goražde i Travnik.

U Emirovih 17 podjela nema entiteta ni kantona. Zbog toga i pitanje – da li je 17 slučajan broj?

“Broj 17 je slučajan, nije to ozbiljan pokušaj ka podjeli”, ističe Emir.

U njegovom viđenju Bosne i Hercegovine, zemlja je podijeljena, primjerice, i po vremenskim prilikama.

Tako je u Bosni oblačno, a u Hercegovini sunčano, zbog visokih temperatura na jugu zemlje, koje ljeti prelaze i 40 stepeni.

Klima je na sjeveru kontinentalna, u srednjem dijelu subkontinentalna, dok je na jugu mediteranska.

Bosna i Hercegovina se razlikuje i po načinu izrade kuća. Tradicionalna seoska kultura preovladava u sjevernom dijelu, na istoku, zapadu i srednjem dijelu BiH su kuće od drveta, a u južnom dijelu od kamena.

U takvoj klimi glavna poljoprivredna grana na sjeveru je pšenica, na istoku, zapadu i srednjem dijelu se sadi krompir, a na jugu kukuruz, kako je to na Emirovoj karti.

Emirove ilustracije prešle i entitetske podjele

Ono što ga posebno oduševljava, kako kaže, jeste što je njegova “podjela” postala viralna i što su je građani dijelili, bez obzira u kojem dijelu zemlje žive.

“Publici se svidjelo, mnogo je ljudi pronašlo neke zanimljive tačke. Vidim prešle su se i entitetske podjele i većina komentara je pozitivna”, navodi Emir, dodajući da je na jednoj od ilustracija Bosna i Hercegovina podijeljena i geografski na polja, šume i krš.

“Svi podaci u društvenim naukama su uvijek otprilični, tako su i moji aproksimativni”, dodaje Emir.

Među ilustracijama su i one koje oslikavaju Bosnu i Hercegovinu po tome koje domaće životinje se uzgajaju i u kom dijelu. Koze na jugu zemlje, koji je krševit, na sjeveru najviše ima krava, dok je u ostatku zemlja glavna domaća životinja ovca, zbog velikog broja pašnjaka.

Šta ćeš popiti?

A na pitanje “šta ćeš popiti”, na sjeveru odgovaraju – rakiju, jer se tamo tradicionalna sadi šljiva, na jugu vino, zbog velikog broja sunčanih dana i zasada vinove loze, dok u srednjem dijelu BiH piju pivo.

Suho meso je najtraženija roba u skoro cijeloj Bosni i Hercegovini, kako to Emir vidi. Više od 70 posto teritorije, kulturološki gledano, jede ovu namirnicu koja se suši od svih vrsta mesa.

Ipak, u jednom dijelu zemlje pršuta je na prvom mjestu i to u Hercegovini. Dobija se sušenjem svinjskog mesa. Riječ je o gastronomskom specijalitetu koji je nastao sušenjem na dimu stražnjih nogu svinje. Zbog svog specifičnog okusa i neobičnog načina dobivanja smatra se jednim od najoriginalnijih proizvoda.

Najmanji dio BiH proizvodi pečenicu. Najpoznatija je u srednjoj Bosni u gradiću Visoko, koji se nalazi 30-ak kilometara od Sarajeva. Visočka pečenica je geografsko zaštićeni suhomesnati proizvod. Pravi se od kvalitetnih dijelova goveđeg mesa, prije svega od butine, leđa sa slabinskim dijelom, plećke i podslabinskog dijela, uz dodatak kuhinjske soli, te se hladno dimi i suši.

Na jednoj od “podjela” je i naziv za mlijeko, koje je uobičajena riječ za najveći dio zemlje. Međutim, na zapadu zemlje se zove varenika, a na jugozapadu mliko.

Uskoro i 17 novih ilustracija

Emir najavljuje uskoro objavu i novih ilustracija.

“Dolazi još 17 novih mapa na kojima radim, biće još zanimljivijih pregleda”, dodaje on.

Emir Isović je magistar iz oblasti kulturoloških studija, infografike odnosno prikazivanja kulturnog naslijeđa kroz infografike.

Autor je knjige “Sarajevo – The Ultimate Guide”. Riječ je o vodiču kroz istoriju, kulturu i arhitekturu Sarajeva, sa više od 400 stranica.

Za ovu knjigu je dobio nagradu na posljednjem Sajmu knjiga u Sarajevu, u oktobru prošle godine.

(slobodnaevropa.org)