sm
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Izmjene Zakona o akcizama podijelile su razmišljanja bh. političara. Jedni su tvrdili da će izmjenama zakona doći do ubrzane gradnje puteva, povećanja investicija i novog zapošljavanja, dok su drugi smatrali da su to samo novi nameti kako bi se popunile budžetske rupe. Nakon tri godine putna infrastruktura se nije bitnije mijenjala.

FIXGEHALT

Po litru goriva koje se proda na tržištu u BiH se trenutno plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM te dvije putarine, za održavanje puteva i za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju drugih puteva. Za održavanje puteva od putarine od 2006. do polovine tekuće godine prikupljeno je gotovo tri milijarde KM, a za izgradnju autoputeva i rekonstrukciju ostalih puteva od 2009. godine prikupljeno je dvije milijarde i 423 miliona KM. Prihodi od akciza za naftu i putarine djele se sa svim ostalim prihodima od indirektnih poreza sa PDV-om, ostalim akcizama i carinama, pojašnjavaju u UIO.

– S druge strane posebna putarina za izgradnju autoputeva, ona se prikuplja na poseban podračun jedinstvenog računa i dijeli se prema posebnim koeficijentima. Tenutno se ona dijeli po privremenom aktu o raspodijeli gdje se praktično 59 posto raspoređuje Federaciji, 39 posto RS i dva posto Brčko distriktu – kaže za BHRT Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Parlamentu BiH.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama za izgradnju i rekonstrukciju magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta od naknada iz nafte i naftnih derivata namijenjen je iznos od 0,05 KM/l, podsjećaju i u Cestama Federacije.

LIDER

Dakle, novca ima i raspoređuje se. Na pitanje koliki dio se koristi namjenski, a koliki ide za krpljenje budžetskih “rupa”, Magazinović kaže:

– Najbolji odgovor na to pitanje daće svaki građanin kada ga pitate šta se u predhodnih godina promijenilo u cestovnoj infrastrukturi od kada su uvedene akcize. Podsjetiću, ne samo da u domaći političari nego i međunarodna zajednica, prije svega specijalni predstavnik Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark), lobirao jako i obećavao kule i gradove kada se usvoje akcize, vršio pritisak na nas koji smo bili protiv toga, da bi na kraju dobili ovo što imamo, dakle taj novac je nestao u bespućima budžeta – kaže Magazinović.

Da je činjenično došlo do prelivanja tog novca tvrdi i ekonomista Željko Rička. Dodaje da je i pandemija uslovila troškve koji nisu bili planirani.

– Postoji taj debalans između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda, pogotovo neplaniranih. Dobar pokazatelj, između navodnika dobar, je ovaj problem koji se pojavio oko tunela Hranjen. Očigledno je da nedostaje para u fondovima koji bi to trebali isfinansirati – kaže Rička.