Sat otkucava sve sitnije. Hoće li doći do domaćih pregovora o izmjenama Izbornog zakona BiH ili će stranci svirati kraj?

Pregovori o izmjenama Izbornog zakona BiH su (pre)dugotrajan proces i jedan od omiljenih predmeta političkih sporova. Krenu, pa stanu. Međunarodna zajednica neumorno je podržavala bh. političare u dogovorima o usvajanju izmjena, ali, sve su prilike, i ona se umorila. Visoki predstavnik EU u BiH Christian Schmidt krajem prošle godine dao je kratak rok pregovaračima da usvoje izmjene pomenutog zakona ili će međunarodna zajednica pokazati zube i nametnuti izmjene. Prošlo je više od tri sedmice, ništa se (još) nije desilo. 

Jedan prijedlog tehničkih izmjena je prošao u Predstavničkom domu PSBiH, ali već je jasno da one neće proći u Domu naroda BiH. Sad se čeka Schmidt, ali hoće li djelovati ili će političari ipak uspjeti završiti posao?

“Parlament je trebao da usvoji izmjene Izbornog zakona BiH. Predstavnički dom je to uradio. Vidjeli smo po izjavama političara iz HDZ i SNSD da oni nisu za to i očito je da kada to dođe na sjednicu Doma, neće prihvatiti. Dakle, tada ulazimo u fazu razmišljanja da li će visoki predstavnik to prihvatiti, nametnuti ili neće. Na njemu je da li namjerava i na koji način će se suprotstaviti, prvenstveno SNSD, koji će praviti svaku moguću opstrukciju”, kaže Milan Dunović zastupnik DF u PD PSBiH, za Raport.

Postoji li zapravo šansa da će izmjene Izbornog zakona biti produkt dogovora bez uplitanja stranog faktora, ili je toliko zamršeno da će međunaroda zajednica morati to raspetljavati, pitali smo zastupnika SDP Albina Muslića.

“Uvijek ima šanse ako se želi, što se tiče Predstavničkog doma, mi smo usvojili tehničke izmjene Izbornog zakona. Istina, nije dobio podršku svih zastupnika, ali mi smo uradili svoj dio posla, sad je na Domu naroda. Kako će proći, ne mogi tvrditi niti garantirati osim da imamo određene najave iz Kluba zastupnika SNSD da to neće podržati. Hoće li se u međuvremenu nešto promijeniti, pa da će doći do usvajanja zakona, to ne znam”.

Hoće li Dodik za sto?

Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik i njegov SNSD poručili su već da neće prihvatiti ove izmjene, nego da idu u kreiranje svog Izbornog zakona. Da li je moguće dovesti Dodika za sto, Dunović odgovara da je moguće sve ono za šta Dodik misli da silom može provesti ako ne postoji reakcija s druge strane stola, u ovom slučaju visokog predstavnika.

“Šta će uraditi po tom pitanju, ne znam, ali vidjeli smo da je on mijenjao Izborni zakon onda kada se njemu sviđalo, čak i poslije prošlih izbora, šta će uraditi po ovom pitanju, ne znam, ali definitivno pokušaj SNSD za donošenje njegovog izbornog zakona je neustavan”, napominje naš sagovornik.

Muslić smatra da uvijek ima šanse, a da li će se to desiti, ne zna.

“Političke okolnosti u BiH se mijenjaju iz dana u dan. Da se određena izjava, pa čujemo da neće biti nikakvih usvajanja na državnom parlamentu, pa ide, pa će biti neko otcjepljenje, pa opet ništa itd, tako da uvijek ima i treba imati mogućnosti za saradnju. Moramo se vratiti na početak, na izbore 2020. ili još dalje na Ustav iz ’95. i danas smo zarobljeni u tim okovima iz ’95, kada smo potpisali Dayton da se zaustavi rat.
Bez učešća subjekata iz RS, nije moguće, budući da pored opće većine, moraju imati i entitetsku, to piše u našem ustavu, a to je napisano i 1995″, govori Muslić.

Da li je glas hrvatskog birača iz Mostara važniji od glasa Hrvata iz Tuzle, odnosno da li predsjednik HDZ Dragan Čović pokušava ustvari da progura stari plan izmjena IZ, da se gleda “kako je koji kandidat iz reda hrvatskog naroda prošao u pojedinim kantonima”?

“Tako je. Pitanje za Trojku jeste da li će udovoljiti željama HDZ, a ja to govorim posljednju godinu i to se sada pokazalo tačnim, da će HDZ ići u izmjene Izbornog zakona na način da nisu neophodne izmjene Ustava, a to rade iz prostog razloga što je Izborni zakon HDZ već usvojen prije nekoliko godina na Domu naroda, sada će pokušati nešto malo drugačije zbog Schmidtovih izmjena da to usvoji u Predstavničkom domu, da privoli Trojku da glasa za takve izmjene i da onda ide u proceduru usaglašavanja teksta zakona, ukoliko nije usvojen u istovjetnom tekstu u oba doma. 

Izmjene Zakona bez izmjene Ustava

Mislim da je to plan, Dragan Čović je nedavno i verbalizirao da će ići u izmjene Izbornog zakona bez izmjene Ustava BiH jer je svjestan da ne može dobiti dvotrećinsku većinu, ni u Predstavničkom, ni u Domu naroda. Što se tiče DF, mislim i ostatka opozicije, neće podržati ono što HDZ želi. Na Trojci je. Ukoliko želi da podrži ono što HDZ zove legitimnim predstavljanjem, onda treba da izađu pred građane i jasno kažu da su oni za te izmjene Izbornog zakona, da se ne kriju iza opozicije, jer opozicija nema ništa s tim ukoliko se ne mijenja Ustav BiH”, zaključuje Milan Dunović za Raport.

Prije nekoliko dana, isti dan kad je RS obilježavao neustavni praznik, sastala se Trojka u Mostaru i dogovarala izmjene Izbornog zakona. Poslije su izjavili da su postavili temelje, ali nisu ulazili u detalje. Pitamo Muslića je li bilo dogovora ili trgovine?

“Ne bih to nazvao trgovinom, nego uobičajenim političkim aktivitetom koji se u kontinuitetu obavalja prije sjednica državnog parlamenta. Ono što mogu kazati kao zastupnik u državnom Parlamentu i član SDP je da je za mene prihvatljiva ova varijanta u vezi s tehničkim izmjenama i da radimo izmjene Izbornog zakona kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava. To je naša obaveza kao države, ali pritom, ako radimo implementaciju navedenih presuda, moramo raditi izmjene Ustava BiH, jer ako ih doslovno tumačimo, onako kako je to Evropski sud za ljudska prava rekao, a što smo po osnovi Evropske konvencije u obavezi, moramo implementirati presude, dakle, svaki oblik političkog djelovanja i izmjene Izbornog zakona koji će podrazumijevati ili izmjene Ustava BiH ili bez izmjena Ustava za mene je prihvatljiv ako se imaju u vidu presude Suda za ljudska prava”, navodi Albin Muslić za Raport.