skola
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
NER FIT

S početkom školske godine dolazi promjena za učenike, prije svega novi uslovi za prvačiće, kao i za one koji su prethodne godine nastavu pratili online, a sve to utječe na mentalno zdravlje djece, o čemu je za Klix.ba govorila psihologinja Alma Mahmutović.

FIXGEHALT

Prvog septembra zvanično je započela nova školska godina, međutim, ove godine dolazi nakon brojnih uslova i ograničenja pandemije kojima smo svjedočili u prehodnih godinu i po dana. Uslovi izolacije i nametnutih mjera ostavili su posljedice na mentalno zdravlje svih stanovnika planete Zemlje, ali oni koji su posebno pogođeni bili su školska djeca i tinejdžeri.

Psihologinja Alma Mahmutović istakla je kako je ova populacija bila najviše pod utjecajem izmijenjenih uslova zbog pandemije “s obzirom na njihov uzrast i način poimanja svijeta oko sebe”, te kako se preko noći promijenilo dosta toga i da je za mnoge promijenila uslove bezbrižne igre.

Kako pandemija traje već neko vrijeme psihologinja smatra da su roditelji imali dovoljno vremena da pripreme djecu na novonastale uslove pandemije te kako je zapravo potrebno navikavanje na povratak “normalnim” uslovima.

LIDER

Međutim, oni za koje je promjena vidljiva nevezano za Covid jesu prvačići.

“Same novonastale promjene kod njih bile bi nova pojava i da nema Covida. Svako dijete ima individualni kod i način na koji će se prilagođavati, a sve to govori o tome da će se dijete s obzirom na kućne navike, atmosferu, da li je otvorenog i zatvorenog tipa, pokušati prilagoditi i svojim vršnjacima i novim uslovima”, kazala je Mahmutović.

Kada je u pitanju psihološka priprema roditelja psihologinja ističe da bi to trebao biti relaksirajući i opuštajući razgovor, uz fokus na mjere čije poštivanje treba ohrabriti i objasniti da one postoje zbog zdravlja samog djeteta i “ono će time usvojiti ta pravila i preuzeti određene odgovornosti koje će ga pripremiti za svoj budući život”.

“Djeca, pogotovo prvačići, mogu se mnogo bolje usmjeriti na poštivanje mjera uzevši u obzir da će im učitelji biti zamjenski autoritet u odnosu na roditelje”, kaže psihologinja.

Istakla je kako je potrebno kreirati pozitivno ozračje te im pojasniti da škola pored obaveza predstavlja i druženje, igru i smijeh, te da tu veliku ulogu igra umijeće roditelja i njihove metode odgoja.

“Resocijalizacija” u školskim klupama

Prisustovanje nastavi u školskim klupama je, iako povratak normalnom, opet promjena i “veliki skok s obzirom na vrijeme koje su učenici proveli online, relativno usamljeni”.

Uzevši u obzir da su tjeskoba i anksioznost bili veoma prisutni zarad neizvjesnosti koju je donijela pandemija, doktorica Mahmutović ističe da se svi moramo prilagoditi uslovima “resocijalizacije” i ponovnoj promjeni koju donosi povratak društvenom i fizičkom kontaktu.

“Svojevrsno bombardovanje informacijama koje nisu relevantne doprinijelo je tome da poraste taj osjećaj tjeskobe i straha”, zbog toga roditeljima daje jedan savjet: “Da što više odvajaju svoju djecu od izvora informacija koji će im davati vijesti o Covidu”, pogotovo ako su u pitanju nerelevantni izvori i negativne vijesti jer mogu “početi utjecati na njihove moždane vijuge i stvarati im strahove i napetost”.

Istakla je da to dalje može dovesti do određenih stanja i opsesivno-kompulsivnih radnji, a prevelik strah i anksioznost mogu izazvati i trajnije oblike poremećaja.

Ono što psihologinja ističe jeste da je s djecom potrebno razgovarati te im ukazati na to da će ovi uslovi proći.

Mahmutović je kazala da početak školske godine kod djece može izazvati nešto slično “predispitnom anksioznom stanju” tj. izazvati različita osjećanja – napetost, uzbuđenje, podiže se nivo adrenalina, ali istovremeno može izazvati i sreću zbog povratka druženju i društvenom kontaktu.

Također, socijalizacija, pogotovo sa vršnjacima, je jedan od bitnijih procesa koji se dešava tokom školovanja djece, zbog čega je povratak fizičkog prisustva nastavi od izuzetne važnosti.

“Socijalizacija je jako bitna za razvoj djeteta – uzrokuje velike emotivne promjene. Postoji nešto što se zove razvijanje međuljudskih odnosa – dijete usvaja određene osjećaje i navike i razmišlja o tome kako uspostaviti dobre relacije, pa čak i kad ima negativno iskustvo razmišlja kako iz tog iskustva izvući poruku”, ističe psihologinja.

Pojasnila je da je prošlogodišnji sistem online nastave doveo do neke vrste usamljenosti pa čak i tjeskobe, a i uzrokovao je da učenici postanu lijeniji i opušteniji kada je u pitanju ispunjavanje zadataka. Što je još jedna prednost povratka nastave u školskim klupama odnosno vraćanje osjećaja odgovornosti koji će djeci biti priprema za buduće obaveze.

“Shodno svakom dobu i životnom periodu ljudima su neophodni različiti oblici socijalizacije, a škola i nastavni proces upravo odgovaraju nivou na kojem se nalaze djeca i tinejdžeri te se zahvaljujući tome ‘otvaraju ka svijetu'”, zaključuje psihologinja.