Saznajte koji je posebno važan vitamin: Antitijela na koronu traju duplo duže nego što se mislilo

Nakon preležane infekcije Covid-19, antitijela mogu se zadržati u organizmu od šest mjeseci pa čak do godinu dana, utvrdili su naši istraživači u Institutu za primjenu nuklearne energije (INEP) u Beogradu.

Rezultati istraživanja poklapaju sa onima iz inostranstva, što pobija posljednju tezu da antitijela traju tri mjeseca.

Dr Marija Gnjatović, istraživač u INEP, objašnjava da podaci do kojih su došli istraživači pokazuju da se antitijela ne zadržavaju kratko, kako se vjerovalo u početku, kada je počela pandemija virusa korona.

– Istraživanja su pokazala da antitijela ostaju kod pacijenata koje pratimo od marta, što znači da ne dolazi do drastičnog pada vrijednosti, te se na osnovu toga može pretpostaviti da se antitijela mogu zadržati i do godinu dana. Ali, sve više je i istraživanja koja dolaze iz inostranstva koja potvrđuju isto to. Od početka kada je pandemija krenula, stalno se govorilo o tome da antitijela brzo nestaju, govorilo se o tom padu nakon tri mjeseca, međutim, desilo se ono što sam ja i pretpostavila, a to je da su tada korišćeni nepouzdani testovi, tako da na osnovu novih podataka mi imamo informaciju da definitivno antitijela ostaju od šest mjeseci pa i duže – objašnjava dr Gnjatović.

Teža klinička slika izaziva stvaranje veće količine antitijela, ali to nije pravilo i ne važi za 100 odsto pacijenata, dr Marija Gnjatović, istraživač iz Instituta za primjenu nuklearne fizike.

Doktorand biomedicinskih nauka u Njujorku Isidora Stanković objasnila je da naučnici svakoga dana sklapaju kockice o tome kako Kovid-19 funkcioniše, a da naučni rad koji su prije nekoliko dana objavili stručnjaci sa Univerziteta u Arizoni donosi ohrabrujuće vijesti po pitanju stvaranja antitijela u ljudskom organizmu na ovaj virus i pravljenja vakcine.

– Samo ove nedjelje objavljena su dva važna naučna rada koja pokazuju kako reaguje virus sa našim imunim sistemom. Prvi rad radili su naučnici sa Harvarda i on pokazuje da, kada inficira organizam, on onda ruši prvu liniju odbrane našeg imunog sistema. Naš imuni sistem luči proteine koje koristi kao signale da mu kažu da je virus u organizmu. Kod korone, on reaguje s proteinima i uništava ih na čak tri načina na molekularnom nivou, što prethodno nismo vidjeli kod drugih virusa – izjavila je Stankovićeva za N1.

Naučnici su, kako je dalje objasnila, došli do saznanja da antitijela koja su specifična za ovaj virus traju od pet do sedam mjeseci, da oni vjeruju da je ovo saznanje važno zbog stvaranja vakcine, te da antitijela mogu trajati godinu ili dvije – što su ohrabrujuće vijesti.

Dr Marija Gnjatović, istraživač iz INEP, objašnjava da je kod pacijenata sa težom kliničkom slikom utvrđeno da stvaraju veću količinu antitijela, ali da to baš ne važi svakoga.

– Teža klinička slika izaziva stvaranje veće količine antitijela, blaža klinička slika ili asimptomatski slučajevi uglavnom imaju niže vrijednosti antitijela, ali to nije pravilo i ne važi za 100 odsto pacijenata. Tako da mi imamo i asimptomatske slučajeve bez ijednog simptoma koji su razvili velike vrijednosti antitijela. Za većinu pacijenata, za 95 odsto njih će teža klinička slika uzrokovati veću količinu antitijela, a lakša slika niže količine, kod pet odsto ostalih pacijenata će se razviti drugačije – kaže dr Gnjatović za Blic.

Poslije prvog talasa prokuženost stanovništva iznosila je 6,4 procenta, a danas se smatra, kada smo u trećem talasu, da ona iznosi oko 20 procenata.

– Ovo je svakako treće povećanje broja zaraženih, o konkretnim podacima ne možemo da govorimo jer oni još uvijek nisu prikupljeni, ali moja neka pretpostavka na osnovu praćenja epidemiološke studije da smo tu negdje na 20 odsto, što je još uvijek malo za sticanje kolektivnog imuniteta. Kolektivni imunitet se vjerovatno neće ni desiti prije izlaska vakcine na tržište i njene primjene, ali činjenica je da stanovništvo sada prolazi kroz fazu prokužavanja – objašnjava dr Gnjatović.

Šta je ključ za Kovid-19

Imunolog prof. dr Borislav Kamenov objašnjava za Blic da je, teorijski posmatrano, poluživot antitijela 21 dan, ali da zavisi od bolesti i od dužine trajanja antitijela, jer na neku bolest steknemo doživotni imunitet, a na neku ne, što zavisi od odabranog mehanizma borbe.

– Kod Kovid-19 ključ je nespecifični imunitet, makrofagi, vitamin D, probiotici i cink. Djeca imaju taj nespecifični imunitet i ona rijetko oboljevaju ili se lako izbore sa virusom. Kada su sama antitijela u pitanju, kod nekih nakon preležane bolesti antitijela traju kraće, kod nekih duže, to je negdje do tri, pet mjeseci, možda kod nekoga i duže, sve je to individualno. Ali svakako da je očigledno da to nije primarni mehanizam odbrane od virusa, jer mi moramo da čitamo šta nam organizam poručuje. Dakle, sada kada je došlo hladno vrijeme, potrošnja vitamina je mnogo veća jer se reaktiviraju bolesti i onda se dešava da se potroši vitamin D i narod počinje više oboljeva, zato treba povećati dozu u odnosu na ranije, kaže profesor Kamenov, piše Blic.