SBiH pred važnom odlukom u ZDK: Hoće li u vlast sa SDA nakon kritika na račun ove stranke?

SDA prema trenutnim rezultatima osvaja 15 mandata u Skupštini ZDK, ali formiranje nove većine otvara pitanje političkih partnerstava. Posebno će biti zanimljivo pratiti potez Stranke za BiH (SBiH), čiji su pojedini kadrovi ranije napustili SDA, piše 072info.

Prema trenutnim rezultatima nedavno održanih Općih izbora, SDA osvaja najveći broj mandata u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona, ali put do formiranja nove vlasti još je otvoren. U narednim danima, nakon što Centralna izborna komisija BiH potvrdi rezultate, slijedi period političkih razgovora i pregovora koji će pokazati ko će činiti novu skupštinsku većinu.

Prema trenutno dostupnoj raspodjeli mandata, SDA dobiva 15 mandata, SDP pet, dok Stranka za BiH (SBiH), BHI-KF i Demokratska fronta (DF) imaju po tri mandata. HDZ BiH i Snaga naroda osvajaju po dva, a Narod i pravda (NiP) i Naša stranka po jedan mandat.

Iako SDA ima najviše zastupnika, još nije izvjesno hoće li vlast formirati s dosadašnjim ili novim partnerima, odnosno hoće li biti pokušaja uspostavljanja većine bez ove stranke. Upravo zbog toga pažnju privlače mogući koalicioni dogovori, posebno između političkih subjekata čiji su predstavnici tokom kampanje upućivali kritike jedni drugima.

Stranka za BiH između ranijih kritika i mogućeg dogovora sa SDA

Posebno je zanimljiva pozicija Stranke za BiH, koja prema trenutnim rezultatima ima tri mandata u Skupštini ZDK. Mandate su, prema dostupnim podacima, osvojili Ajdin Huseinspahić, Semir Bolić i Ramila Mahmutović.

Moguće približavanje ove stranke SDA otvara pitanje političkog kontinuiteta i odnosa prema ranijim kritikama. Naime, dio kadrova zeničkog odbora Stranke za BiH politički je djelovao u SDA prije nego što je napustio ovu stranku.

Ajdin Huseinspahić ranije je bio istaknuti član SDA, a u javnosti je poznat i po sukobu s premijerom ZDK Nezirom Pivićem, kadrom SDA, u vezi s pitanjima koja se odnose na Univerzitet u Zenici.

Semir Bolić također je ranije bio član Gradskog izvršnog odbora SDA Zenica. U tom kontekstu spominje se i Semir Šut, nekadašnji policijski komesar, čiji su odnosi sa SDA narušeni nakon njegovog odlaska s policijske funkcije prije isteka mandata odnosno čim je ispunio uslove za penziju.  Njegov slučaj dodatno je otvorio pitanje odnosa pojedinih bivših kadrova ove stranke prema politici SDA.

Zbog takve političke pozadine, eventualni dogovor Stranke za BiH sa SDA mogao bi otvoriti raspravu o tome koliko će ranije iznesene kritike utjecati na postizborne odluke.

Kome su birači dali povjerenje?

Posebno pitanje jeste kako će na eventualnu koaliciju reagovati birači koji su glasali za Stranku za BiH, a koji su svoje povjerenje ovoj političkoj opciji dali kao alternativi SDA ili drugim strankama na političkoj sceni Zeničko-dobojskog kantona.

Ipak, sami izborni rezultati ne otkrivaju motive svakog birača, pa će se stvarni politički značaj eventualnog dogovora moći procjenjivati tek nakon što budu poznati konkretni koalicioni uslovi i programski ciljevi nove većine.

U narednim danima bit će jasnije hoće li Stranka za BiH biti dio vlasti sa SDA, opredijeliti se za drugačiju kombinaciju ili zauzeti neku drugu poziciju u pregovorima.

Jedno je sigurno: broj osvojenih mandata tek je prvi korak u formiranju vlasti. Konačan odgovor dat će postizborni dogovori, a oni će pokazati hoće li političke poruke iz kampanje ostati na snazi i nakon zatvaranja biračkih mjesta.

(072info)