Schmidt upozorava: Otcjepljenje RS i dalje prijetnja. Bio je rizik da održe referendum 2027. godine

Promjene vlasti u Srbiji smanjile su izglede za ostvarivanje secesionističkih ciljeva u Republici Srpskoj, ali to pitanje još nije zatvoreno, ocijenio je bivši visoki predstavnik Christian Schmidttokom diskusije u Berlinu. Istovremeno je upozorio da je Bosna i Hercegovina daleko od ozbiljnog napretka prema članstvu u Evropskoj uniji.

Schmidt je govorio na skupu „Dejton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“, koji je Evropska akademija u Berlinu organizovala povodom godišnjice parafiranja Dejtonskog sporazuma, piše Deutsche Welle (DW).

Diskusija je održana u Evropskoj kući, predstavništvu evropskih institucija nedaleko od Brandenburške kapije. U središtu razgovora bili su stanje u BiH nakon nedavnih izbora i mogući utjecaj političkih promjena u Beogradu na odnose Sarajeva i Banje Luke.

Promjene u Srbiji smanjile prostor za secesiju

Schmidt, koji je ovog ljeta napustio funkciju visokog predstavnika uslijed američkog pritiska, pitanje mogućeg otcjepljenja RS-a izdvojio je kao jednu od najvećih opasnosti za budućnost BiH.

Ipak, smatra da su nakon izbora u Srbiji izgledi za takav razvoj događaja manji.

„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ipak, smatram da su se smanjile mogućnosti za ostvarivanje političkih ciljeva putem teme secesije“, rekao je Schmidt za DW.

Prema njegovoj procjeni, postojao je ozbiljan rizik da referendum o otcjepljenju RS-a bude održan već naredne godine. Međutim, izrazio je uvjerenje da stanovnici tog entiteta ne bi podržali takvu odluku.

Govoreći o mogućnosti da se i u BiH dogodi politička promjena slična onoj u Srbiji, Schmidt je bio uzdržan. Ukazao je na razlike u snazi civilnog društva i povezanosti građana.

„Srbija ima znatno snažnije civilno društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a čak ni mladi nisu ujedinjeni; ipak, vidim određene mogućnosti“, izjavio je.

Međunarodne snage i dalje potrebne za očuvanje mira

Kada je riječ o evropskom putu, Schmidt je ocijenio da je BiH daleko od ozbiljnog napretka prema članstvu. Kao potvrdu takve ocjene naveo je najnoviji izvještaj Evropske komisije, koji, prema njegovim riječima, daje vrlo nepovoljnu sliku stanja u zemlji.

Posebno je izdvojio izvještaj Ujedinjenih nacija u vezi s produženjem misije EUFOR Althea, navodeći da se u njemu prisustvo međunarodnih vojnih snaga i dalje smatra neophodnim za očuvanje mira.

„Nijedna zemlja ne može postati članica Evropske unije ako Ujedinjene nacije utvrde da ona predstavlja prijetnju po međunarodni mir“, kazao je Schmidt.

Njemački zvaničnik: BiH je u „trećoj fioci“

Sličnu ocjenu položaja BiH u procesu proširenja iznio je Niels von Redecker, šef odjeljenja za Zapadni Balkan u njemačkom Saveznom ministarstvu vanjskih poslova.

On je tokom diskusije poručio da je BiH među kandidatima koji su najudaljeniji od članstva u EU.

„Imamo zemlje koje se nalaze u prvoj fioci procesa proširenja, kao što je Crna Gora. Bosna i Hercegovina nije čak ni u drugoj fioci, ona je u trećoj“, rekao je von Redecker.

Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut problem je, između ostalog, prepoznao u interesima političara kojima odgovara izostanak reformi i usklađivanja domaćih zakona s evropskim standardima.

„Mnogi od njih ne žele EU, jer bi se u tom scenariju morali suočiti s istragama, a možda bi čak završili i u zatvoru“, izjavio je Arnaut.

U završnom dijelu skupa publika je najviše interesa pokazala za saobraćajno povezivanje BiH s ostatkom Evrope te za projekte koji bi mogli doprinijeti trajnom pomirenju u zemlji.