Iako se u Bosni i Hercegovini već decenijama bilježi trend napuštanja sela i odlaska mladih u gradove ili inostranstvo, paradoksalno je da sadržaji sa seoskom tematikom na društvenim mrežama i YouTube kanalima bilježe milionske preglede. Pokojna Baka Mara, pastir Neđo, te brojni drugi stanovnici Bosne i Hercegovine navukli su milione pregleda kreatorima sadržaja na YouTube, od kojih su, naravno, debelo zaradili, a što je u konačnici i cilj onima koji snimaju.S jedne strane, stvarnost na selu je teška – nema dovoljno radnih mjesta, infrastruktura je zapuštena, putevi i javne službe često ne funkcionišu, a poljoprivreda više ne garantuje siguran prihod. Mladi ljudi zbog toga masovno odlaze u urbane sredine ili van BiH, tražeći bolju budućnost.S druge strane, isti ti ljudi, kada sjednu pred ekran, s nostalgijom gledaju videe o branju malina, životu na planinskim pašnjacima, spremanju tradicionalne hrane, gradnji seoskih kuća ili jednostavno o svakodnevici starih domaćina. Kanali koji promovišu seoski život imaju publiku, ne samo u BiH nego i širom svijeta, posebno među dijasporom koja u tim prizorima pronalazi izgubljeni dio svog identiteta.Stručnjaci kažu da je riječ o svojevrsnoj „romantizaciji sela“. Publika na internetu vidi samo ljepotu prirode, tradiciju i mir, dok težak fizički rad, izolovanost i neimaštinu – realnost koja tjera ljude iz sela – ostavlja po strani.Upravo zbog toga selo na internetu postaje „brend“, dok u stvarnosti odumire. Ovaj kontrast otvara pitanje: može li popularnost seoskih sadržaja na mrežama postati motivacija da se selo oživi ili će ono ostati samo virtuelna fascinacija, dok u realnosti iz dana u dan ostaje praznije?