Simptomi najčešćih alergija i kako ih razlikovati od Covida

1644577077 DSC 4422 750x500 1

Kreće sezona alergija, a dr Slavica Plavšić, specijalista za plućne bolesti, daje nam detaljno uputstvo kako da prepoznamo najčešće i razlikujemo ih od drugih aktuelnih bolesti.

Alergije se javljaju kada imunološki sistem pogrešno reaguje na određene bezopasne supstance kao da su štetne. Još uvek nije potpuno jasno zašto se to dešava, ali većina osoba sa alergijama ima genetsku predispoziciju bolesti.

Naš imunološki sistem je kompleksan i najčešće nas brani od potencijalnih napadača, kao što su bakterije i virusi, stvaranjem antitijela, u ovom slučaju stvaranjem IgE antitijela. U kontaktu sa alergenom u tijelu se stvaraju IgE antitela kao odbrana na unijeti antigen.

Na pojavu alergije kod neke osobe pored genetike utiče i okruženje u kome živi i funkcioniše. Ako neki vid alergije postoji kod roditelja, mnogo je veća vjerovatnoća da će tu sklonost imati i djeca.

Najčešće alergije koje se javljaju kod ljudi su alergijski rinitis (nazalna alergija), alergijski konjunktivitis (alergija oka), urtikarija (koprivnjača), alergijski dermatitis, alergija na sunce, na hranu i lijekove, alergijska astma.

Alergije su danas jako česte naročito kod djece, ali se mogu javiti i u bilo kom životnom dobu. Neke alergije nestaju kako djete raste, a neke ostaju do kraja života. Odrasli mogu razviti alergiju na supstance na koje nisu prethodno bili alergični. Alergija može da stvara mnogobrojne probleme i da nepovoljno utiče na svakodnevne aktivnosti i kvalitet života. Srećom, većina alergijskih reakcija su blage i mogu se u velikoj mjeri držati pod kontrolom. Teške alergijske reakcije se ne javljaju tako često.

Alergeni mogu biti: inhalacioni, kontaktni, nutritivni. Najčešći su: polen trava i drveća; grinje, perut životinja (sitne ljuspice kože ili dlake); buđ – oslobađa male čestice u vazduhu koje kasnije udišemo; hrana: orasi, kikiriki, pšenica, soja, voće, riba, školjke, jaja, kravlje mleko; ujedi ili ubodi insekata; lijekovi: često ibuprofen, aspirin, antibiotici; lateks koji se najčešće koristi za izradu rukavica i kondoma; kućna hemija: deterdženti, farbe za kosu.

Alergija na polen trave i drveća je poznata kao polenska kijavica ili alergijski rinitis, i uglavnom ima sezonski karakter. Reakcije na polen drveća se javljaju već krajem zime i na samom početku proljeća, a na polen trava krajem marta, u aprilu i maju. Biljka koja najčešće izaziva alergije je ambrozija. To je jednogodišnja korovska biljka koja počinje da cvjeta pred kraj leta, do početka prvih mrazeva i u poznu jesen. Smatra se da je oko 10% stanovništva alergično na njen polenov prah. Svaka biljka ambrozije proizvede oko sto miliona zrna polena svake godine, a može izazvati alergijsku reakciju i simptome rinitisa čak i kada sama biljka nije u blizini već kilometrima dalje. Zbog toga je korisno pratiti kalendar/aplikaciju polenske aktivnosti.

Alergeni mogu pogoditi disajne puteve, sinuse i nosne šupljine, kožu i sistem za varenje.

Najčešći simptomi alergija su sljedeći:

– polenska kijavica, odnosno alergijski rinitis čije su manifestacije svrab nosa i očiju, curenje ili zapušen nos, kihanje, suzenje, crvene ili otečene oči (konjunktivitis);

– alergija na hranu se može manifestovati peckanjem i oticanjem usana, jezika, lica i grla, koprivnjačom, rijetko anafilaktičkom reakcijom;

– alergija na ubod insekta izaziva: manju ili veću površinu otoka na mjestu ujeda, svrab ili urtikariju po cijelom tielu, kašalj, stezanje u grudima, šištanje ili kratak dah, anafilaksu;

– alergija na lijek može izazvati: koprivnjaču, svrab kože, osip, otok lica, teško disanje, anafilaksu;

– kontaktne alergije, odnosno atopijski dermatitis – ekcem kože manifestuje se svrabom, crvenilom, koža deluje ili natečeno ili sasušeno i ljušti se.

Prehlada, grip i Covid 19

Simptomi alergije, prehlade, gripa i Covid 19 mogu biti vrlo slični, ali postoje i oni specifični koji prave jasnu razliku. Što se tiče jače prehlade ili gripa, najčešći simptomi su: povišena temperatura, kihanje ili suh kašalj, slabost, malaksalost, jeza, bol u grlu, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, otežano disanje. Prehlada prolazi za 2-3 dana uz mirovanje, čajeve i vitamine. Grip traje nešto duže i praćen je težim simptomima, ali uz mirovanje i simptomatsku terapiju, uglavnom prolazi za 7-10 dana.

Simptomi Covid 19, izazvanog virusom Sars-Cov2 se razlikuju u zavisnosti od soja kojim su izazvani. Sada je dominantan omikron BA.2 soj. Najčešće se javlja: glavobolja, bol u grlu, intenzivan kašalj, povišena temperatura, curenje iz nosa, gubitak čula mirisa i ukusa (nije obavezno), mučnina, povraćanje, dijareja. Ti simptomi se pojavljuju prva dva-tri dana nakon inficiranja. Dakle, simptomi samo prvih dana liče na alergiju i grip. Ali, vrlo brzo može doći do pogoršanja, pojave pneumonije i mnogobrojnih drugih komplikacija, kao i potrebe za bolničkim liječenjem sa vrlo neizvesnim ishodom.

I poslije izlječenja akutnih simptoma, veoma često se javlja produženi ili Long Covid, koji može trajati nekoliko mjeseci, praćen mnogobrojnim simptomima (preko dvije stotine) i komplikacijama. U kom pravcu će se bolest razvijati, zavisi od mnogo faktora. Od individualnog imunskog sistema, godina starosti, da li postoje pridružene bolesti, od adekvatnog i pravovremenog dijagnostikovanja i liječenja. Najviše od toga da li smo vakcinisani ili ne. Kod sumnje na Covid19 najvažnije je da se pacijent testira. Ako je antigenski test negativan, a simptomi ukazuju na kovid infekciju treba da se uradi se i PCR test. Naravno treba uraditi i osnovnu laboratoriju i na osnovu svega toga se pacijentu preporučuje odgovarajuća terapija.

N1

Prethodni članakUkrajinske izbjeglice iz Međugorja napuštaju BiH i odlaze u Poljsku, Hrvatsku ili se vraćaju kući
Sljedeći članakPutin popustio Evropi, mogu i euri