Prijava stigla do SIPA-e: Šta se krije iza platforme koja dovodi strance u BiH?

Ervin Čustović iz neformalne grupe građana “Košnica” podnio je prijavu Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), koja se odnosi na Tareka bin Zahwa, osnivača platforme Zefaaf, i njen program povezivanja muškaraca iz inostranstva sa ženama i porodicama u Bosni i Hercegovini.

Slučaj je izazvao brojne reakcije nakon što su se na društvenim mrežama pojavili snimci Bin Zahwa iz Sarajeva, na kojima komentariše izgled djevojaka koje susreće na ulicama glavnog grada.

Između ostalog, na arapskom jeziku izgovarao je komentare poput “visoke su”, “plave oči, dakle evropski izgled” i “Hercegovke su snažne žene i brinu o svojim muževima”.

Prema dostupnim informacijama, Čustović je SIPA-i dostavio javno dostupne objave platforme Zefaaf i organizacije Rewaq Events, zatraživši da se informacije evidentiraju, procijeni potreba za dodatnim provjerama i, ukoliko se utvrde elementi eventualnog krivičnog djela, uključe nadležne institucije.

U prijavi se, između ostalog, ukazuje na objave organizatora o boravku u Bosni i Hercegovini, otvaranju ureda i obilasku bosanskih sela. Posebnu pažnju privukla je informacija da se za rezervaciju programa traži uplata od 500 eura, kao i broj pasoša učesnika.

Za sada nema javno dostupne potvrde da je SIPA pokrenula istragu ili poduzela konkretne aktivnosti. Sama prijava ne znači da je utvrđeno postojanje krivičnog djela.

Program košta 500 eura

Na službenoj stranici platforme Zefaaf za program u Bosni i Hercegovini navedena je cijena od 500 eura.

Prema opisu usluge, ona uključuje pripremu profila učesnika, organizovanje susreta sa zainteresovanim ženama i porodicama, koordinaciju između učesnika, prisustvo događaju u BiH, kao i pripremu poziva koji može poslužiti kao podrška prilikom podnošenja zahtjeva za vizu.

Naknada je predstavljena kao jednokratna, uz mogućnost daljnje pomoći u pronalasku bračnog partnera. Na engleskoj verziji stranice navedeno je da je učešće besplatno za pripadnike bosanske zajednice.

Važno je naglasiti da se iz objavljene ponude ne može zaključiti da se 500 eura naplaćuje za pojedinačni sastanak, već je riječ o cijeni kompletnog programa posredovanja.

Platforma odbacuje optužbe

Nakon što su snimci iz Sarajeva izazvali burne reakcije, oglasila se i platforma Zefaaf, odbacujući optužbe o trgovini ženama i njihovom iskorištavanju.

Iz ove platforme navode da je njihova djelatnost povezivanje punoljetnih muslimana iz različitih zemalja radi sklapanja braka, uz uključivanje roditelja i porodica u proces upoznavanja.

Ističu da žene nisu roba te da se usluge pružaju uz poštovanje zakona i dostojanstva svih učesnika. Također su naveli da je Bin Zahw u Bosni i Hercegovini boravio sa suprugom i djecom.

Prema njihovom saopćenju, osobe koje su ih ugostile nisu predstavnici platforme, nisu imale poslovne dogovore s organizacijom niti su dobile bilo kakvu naknadu za gostoprimstvo ili izjave.

Poručili su da prihvataju argumentovanu kritiku i da su spremni ispraviti eventualne netačne informacije.

Pitanja o registraciji i poslovanju u BiH

Dodatnu pažnju privlače podaci o organizaciji koja stoji iza aplikacije. Na Google Playu kao njen developer naveden je Rewaq Events, uz adresu u Nizozemskoj i kontakt-podatke.

Međutim, u pregledanim uslovima korištenja i politici privatnosti na bosanskom jeziku, datiranim 10. septembra 2026. godine, nije naveden puni naziv ugovorne pravne osobe niti njen registracijski broj.

U dokumentaciji se platforma poziva na svoj Šerijatski odbor, dok se u opisu aplikacije navodi da se vrši provjera profila i dokumenata. Istovremeno, uslovi korištenja navode da platforma ne preuzima odgovornost za tačnost podataka koje dostavljaju korisnici.

Zbog toga ostaje nejasno na koji način se konkretno provjeravaju identitet i bračni status osoba koje učestvuju u programu u Bosni i Hercegovini.

Otvorena su i pitanja o tome ko formalno ugovara i naplaćuje ovu uslugu, postoji li registrovani subjekt ili poslovni partner u BiH te ko je izdavalac pozivnih pisama za strane državljane.

Šta kažu zakoni?

Sama naplata usluge posredovanja u upoznavanju ne predstavlja dokaz trgovine ljudima.

Krivični zakon BiH u članu 186. propisuje krivično djelo međunarodne trgovine ljudima, koje, kada je riječ o punoljetnim osobama, podrazumijeva određene radnje izvršene uz prinudu, prevaru, obmanu ili druge zakonom propisane načine, s ciljem iskorištavanja.

Kada je riječ o sklapanju braka u Federaciji BiH, Porodični zakon propisuje da se brak zaključuje uz slobodan pristanak budućih supružnika pred matičarom. Vjerski obred sam po sebi ne proizvodi pravne učinke građanskog braka, a osoba koja je već u braku ne može zaključiti novi.

Upravo zbog svega navedenog, slučaj platforme Zefaaf otvorio je niz pitanja o načinu njenog poslovanja, organizaciji susreta i provjerama osoba koje učestvuju u programu.

Odgovore na eventualne sumnje i navode iz prijave mogu dati isključivo nadležne institucije.