Skandalozno: Dodikov kadar na čelu bh. instituta potpisao sporazum sa sankcionisanom ruskom agencijom

Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije, čiji je BiH članica su naveli da se “zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom”. Sve to predviđeno je sporazumom koji su potpisali Institut za standardizaciju BiH i agencije Rosstandardt iz Rusije koju su sankcionirale zapadne države.

Potpisan je krajem septembra ove godine, u ruskom gradu Sočiju, na obali Crnog mora. Zahtjev za uvid u tekst sporazuma odobren je nedavno.

Ruska agencija Rosstandart formalno je civilna agencija registrirana u Ministarstvu industrije i trgovine Ruske Federacije. Uloga nadilazi standardizaciju i certifikaciju kućanskih uređaja, već uključuje i onu koja se klasificira kao vojna tajna.

Rosstandart definira standarde i certificira proizvode za vojnu industriju kao i za dvojnu, civilno-vojnu namjenu, nadzire laboratorije, testira ključne materijale i tehnologije te, naprimjer, kalibrira instrumente u fabrikama koje proizvode ili servisiraju i vojnu opremu, poput nišanskih uređaja ili sistema za navođenje raketa.

Evropska komisija u posljednjem izvještaju o napretku BiH eksplicitno je kritizirala potpisivanje memoranduma sa sankcioniranim Rosstandartom i pozvala BiH na primjenu restriktivnih mjera prema Moskvi. “BiH se mora harmonizirati s vanjskom politikom EU”, naglasili su iz Bruxellesa.

Iz certifikacijske Međunarodne elektrotehničke komisije (IEC), čiji je BiH članica, su naveli da se “zemlje članice moraju ponašati u skladu sa Statutom i poslovnikom”, ne precizirajući da li nepridržavanje sankcija zemalja Zapada prema Rosstandartu donosi posljedice po BiH i njezin Institut za standardizaciju.

Institut za standardizaciju (ISBiH) je državna naučno-stručna institucija nadležna, pored ostalog, za izradu BiH standarda, zastupanje zemlje u međunarodnim organizacijama za standardizaciju, uspostavu i održavanje sistema certificiranja i usklađenosti u skladu s evropskim modelima. Vlasti Republike Srpske su u pokušaju “vraćanja nadležnosti” s države na entitet donijele i zakon o tehničkim propisima RS-a s ciljem uspostavljanja entitetskih certifikacijskih tijela, ali ga je Ustavni sud BiH poništio.

Iz Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i Međunarodne organizacije za zakonsko mjeriteljstvo (OIML), čiji je BiH također član, kao ni iz Odjeljenja za sankcije diplomatske službe Evropske unije (EEAS) nisu do objave teksta odgovorili na upit na isto pitanje. Nisu odgovorili ni iz američkog Ureda za industriju i sigurnost (U.S. BIS) kakav će biti njihov odgovor na sporazum između agencije iz BiH i agencije iz Rusije koja je pod sankcijama.

Sporazum je potpisan tokom zasjedanja “Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije za trgovinu i ekonomsku saradnju” u Sočiju, a “delegaciju BiH” činili su, isključivo, predstavnici iz entiteta Republika Srpska. Predvodio ih je ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac, kadar vladajućeg SNSD-a Milorada Dodika, koji je krajem novembra izazvao međunarodni skandal s nacističkim šljemom SS-divizije.

Taj predmet uputio poštom na kancelariju međunarodnog visokog predstavnika u Sarajevu. Memorandum o razumijevanju potpisali su direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović i direktor ruskog Rosstandarta Anton Šalajev, usprkos pozivima iz Brixellesa na usklađivanje vanjske politike BiH s Evropskom unijom.

Ako se saradnja Instituta za standardizaciju BiH i ruske agencije Rosstandart proširi na razmjenu novca, sredstava, opreme, tehnologije, zajedničke obuke u područjima koja se odnose na vojne ili proizvode dvojne, civilno-vojne namjene ili korištenje laboratorija u Rusiji obuhvaćenih sankcijama, BiH bi mogla ozbiljno ugroziti svoje međunarodne odnose. Posljedice bi mogle biti tzv. sekundarne sankcije prema BiH, slično onima koje su EU i SAD već primijenili na ruske banke, naftne kompanije, ograničenje pristupa fondovima ili suspenziju saradnje s BiH.

Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH više od mjesec dana nisu odgovorili na upit o potpisivanju memoranduma, kao ni na to hoće li i mogu li suspendirati ovaj dokument. Ministar vanjske trgovine BiH Staša Košarac i direktor Instituta za standardizaciju BiH Aleksandar Todorović nisu odgovarali na pozive da govore o ovoj temi.

Iz Ambasade Rusije u Sarajevu pozdravili su potpisivanje memoranduma i “produbljivanje saradnje”, te za iduću godinu najavili održavanje nove sjednice “Međuvladine rusko-bosanskohercegovačke komisije” u Bosni i Hercegovini. Neki organ BiH bi taj akt trebao faktički da poništi”, kazao je za Enver Halilović, bivši rektor Univerziteta u Tuzli koji je bio ambasador BiH u Moskvi.

“Potpisivanje memoranduma jeste neuklapanje u politiku EU i kao takav je štetan po BiH u odnosu na EU i interese BiH za ulazak u punopravno članstvo, posebno u ovoj situaciji otvaranja pristupnih pregovora. BiH je, uz Srbiju, jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije provela sankcije prema Rusiji zbog protivljenja političkih predstavnika iz entiteta Republika Srpska, koji zagovaraju intenzivnije veze s Moskvom.

To je u više navrata kritizirano iz Brixellesa i Washingtona, pri čemu su izričito imenovani kadrovi SNSD-a i predsjednik ove stranke Milorad Dodik, koji se od februara 2022. i početka pune ruske invazije na Ukrajinu više puta sastao s Vladimirom Putinom. Dodik lično i rukovodstvo RS-a su instrument u rukama ruske politike.

“Rusija sistemski provodi politiku opstrukcije evroatlantskih integracija balkanskih zemalja, uključujući BiH. Ovo što su uradili Dodikovi ministri [potpisivanje Memoranduma] se savršeno uklapa u tu rusku strategiju”, kazao je za Božidar Kovačević, bivši hrvatski ambasador u Moskvi.

Zbog povezanosti s vojno-industrijskom mašinerijom, EU, SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada, Australija i Japan, pored ostalih, uveli su sankcije Rosstandartu nakon ruske agresije na Ukrajinu. Bruxelles je uvrstio Rosstandart na listu institucija koje “direktno podržavaju rusku vojsku i vojnu industriju”, dok je američko Ministarstvo trgovine ovoj agenciji dodijelilo status subjekta s najstrožim izvozno-kontrolnim režimom za izvoz tehnologije i stručne saradnje.

Cilj sankcija, kako se navodi, podrazumijeva ograničavanje rada ne samo kompanija koje proizvode oružje, već i onih koji omogućavaju funkcioniranje vojne industrije. Nije riječ o međunarodnom sporazumu kojim bi se precizirale ugovorne obveze, a iz novog dokumenta je izbačeno više elemenata koji su bili ugrađeni u memorandum potpisan 2014. godine, pored ostalog i stavka o obvezi čuvanja povjerljivih podataka.

Memorandum je političko-tehnički dokument koji se može opisati kao pravno “siva zona” i “simbolički politički čin”. Međunarodne ugovore moraju usvojiti Predsjedništvo BiH i državni Parlament.