Skok cijene plina otvara pitanje: Koliko će građane koštati naredna zima?

Nakon brojnih poskupljenja koja su posljednjih godina pogodila građane, stiže nova najava rasta troškova. Ruski dobavljač Gazprom Export povećao je Energoinvestu nabavnu cijenu prirodnog gasa za 14,42 posto za treći kvartal ove godine.

Informaciju je objavio federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, ističući da Energoinvest nema mogućnost utjecaja na cijenu koju određuje dobavljač.

Povećanje cijene plina moglo bi se odraziti i na krajnje korisnike, odnosno domaćinstva, ali i na širi rast troškova. Viši troškovi energenata u pravilu utiču na cijene proizvodnje, grijanja i brojnih drugih usluga.

Cijene prirodnog gasa na evropskim berzama porasle su u odnosu na prethodni kvartal za gotovo 50 posto, što, kako navodi Energoinvest, dodatno potvrđuje da je evropsko tržište i dalje izloženo značajnim cjenovnim oscilacijama i geopolitičkim utjecajima.

Poskupljenje plina od gotovo 15 posto za građane znači novi udar na kućne budžete, posebno u trenutku kada su troškovi života već visoki. Iako su svjesni da se dio problema vezuje za globalna kretanja, građani strahuju da bi rast cijene plina mogao povući i poskupljenja drugih proizvoda i usluga.

Šta kažu građani?

Jedna od građanki kaže:

„Ne znam dokle, to sve granice prelazi, ali šta možemo mi tu, ko nas sluša?“

Drugi sagovornik smatra da bi rast cijena morao pratiti životni standard građana.

„Bilo bi poželjno da to bude u skladu sa platama i penzijama naroda.“

Građani ukazuju i na širi problem energetske zavisnosti.

„Šta reći? Veliki su nepravedni, gledaju sebe, domaći nisu pošteni prema narodu, gledaju sebe, ne znaju da domaćinski vode kuću, to jest državu. Ostaje nada da će pozitivne snage biti budnije, da će spriječiti slom BiH.“

Jedan od anketiranih građana smatra da su energetska pitanja dio širih globalnih procesa.

„To su već neke veće politike, svjetske. Ova naša politika je privržena svjetskoj politici koja treba da okupira čitav svijet, ali tome se približimo, nekom ropstvu cijena plina, tih potrebnih materija. Sve se vezuje za gorivo, zlato…“

Drugi građanin smatra da je rast cijena posljedica činjenice da BiH zavisi od uvoza energenata.

„To je bilo za očekivati, nemamo mi tu šta tražiti kad mi nemamo svoje. Sve što nemamo svoje je za očekivati da će poskupiti. Iz dana u dan nam diktiraju strane kompanije, ti ratovi koji su nepotrebni, ali evo ko je jači uzima, otima od slabih. Bolje i što nemamo, jer bi nam oteli i to.“

Na najavljeno povećanje cijene plina reagovao je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić, koji je poručio da ovakva situacija dodatno potvrđuje potrebu za alternativnim pravcem snabdijevanja.

„Riječ je o cijeni koju određuje prodavac i na koju Energoinvest ne može uticati. Upravo ovakav jednostran odnos, u kojem jedan prodavac diktira cijenu bez mogućnosti uticaja kupca, dodatno potvrđuje ispravnost odluke da osiguramo alternativni pravac i dodatne izvore snabdijevanja gasom. To nije samo energetsko, nego i pitanje naše sigurnosti.“

Bit će još povećanja

Energetski stručnjak Almir Bečarević upozorava da ovo povećanje vjerovatno neće biti posljednje i da bi građane tokom naredne zime mogli očekivati dodatni troškovi.

„Što se tiče ovog poskupljenja plina, ono je zaista značajno i bojim se da to nije kraj poskupljenjima jer prema dosadašnjim cijenama nafte, vrlo je realno očekivati i u četvrtom kvartalu daljnje povećanje cijena prirodnog plina. Tako da zimska sezona će iziskivati značajna materijalna sredstva za utopljavanje stambenih prostora i kažem jednostavno, Vlada se nije odlučila da kroz poslovanje Energoinvesta amortizuje ovo povećanje, već se to sve prebacuje na građane. Tako da ulazimo u zimsku sezonu sa zaista velikom cijenom prirodnog gasa.“

Ekonomisti upozoravaju da rast cijena energenata najčešće ne ostaje ograničen samo na račune za grijanje. Viši troškovi energije mogu se preliti na proizvodnju, transport i cijene brojnih proizvoda na tržištu.

Profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Zenici prof. dr. Jasmin Halebić objašnjava da postoje različiti kanali putem kojih globalna kretanja utiču na domaću ekonomiju.

„Nekoliko je kanala putem kojih se ovi globalni poremećaji na nas reflektuju. Prvi je vanjska trgovina, usporenje privrednog rasta, manifestuje se domaću ekonomiju. Drugi kanal je uvozna inflacija, kada dođe do porasta cijene energije, goriva, industrijskih sirovina, prehrambenih sirovina, to se direktno manifestuje i na rast cijena na našim domaćim tržištima. To se može posmatrati kao klasičan primjer troškovnog inflacionog pritiska.“

Građanima sada ostaje da se pripreme za moguće veće račune, dok ostaje otvoreno pitanje hoće li najavljeno poskupljenje plina biti samo jedno u nizu ili početak novog talasa rasta troškova života.