Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Skoro trećina građana Bosne i Hercegovine, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije na koje se pozivaju zdravstveni stručnjaci, antibiotike uzima samoinicijativno i bez ljekarskog recepta. Najčešće posežu za lijekovima koji su im ostali u kućnim zalihama, što može doprinijeti razvoju otpornosti bakterija na terapiju.
Antimikrobna rezistencija jedan je od ozbiljnih javnozdravstvenih izazova. Nastaje kada bakterije razviju sposobnost da se odupru lijekovima koji bi ih trebali uništiti ili zaustaviti njihov rast. Zbog toga infekcije koje su se ranije jednostavno liječile mogu postati znatno komplikovanije.
Predsjednik Farmaceutske komore Federacije BiH Marin Crnogorac podsjetio je da je istraživanje potrošnje antibiotika u Federaciji provedeno prije dvije godine, na preporuku Svjetske farmaceutske organizacije. Prema tadašnjim rezultatima, BiH je zauzela 14. mjesto među 27 država obuhvaćenih istraživanjem.
Stručnjaci upozoravaju da se antibiotici često koriste kod virusnih respiratornih infekcija, iako ne djeluju na viruse koji uzrokuju gripu i prehladu. Problem predstavlja i praksa da pacijenti samovoljno prekinu terapiju čim osjete poboljšanje, umjesto da lijek uzimaju onoliko dugo koliko je propisao ljekar.
Poruka zdravstvenih radnika je jasna: antibiotike ne treba uzimati na svoju ruku, dijeliti s drugim osobama niti koristiti ostatke ranije terapije. Ako je lijek propisan, potrebno je slijediti uputstva ljekara, a u slučaju neželjenih reakcija ili nedoumica javiti se zdravstvenom radniku.
O ozbiljnosti problema otpornosti bakterija ranije smo pisali i povodom upozorenja Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti. Više pročitajte u tekstu ECDC upozorava: Infekcije otpornom bakterijom porasle 72 posto.
Izvor: Faktor.ba. Fotografija: Faktor.ba.
