Skrivena istina o cijeni struje: Zašto EP BiH gubi bitku?

Električna energija je ponovo u fokusu javnosti nakon što su iz Elektroprivrede BiH početkom ove sedmice potvrdili da imaju novi prijedlog povećanja cijena električne energije.

Prijedlog je da struja za domaćinstva bude skuplja za 4,8 posto. Mnogi građani su nezadovoljni, očekujući da će poskupljenje električne energije uzrokovati poskupljenje roba i usluga.

Direktor EP BiH Sanel Buljubašić je na konferenciji za medije objasnio šta utječe na cijene električne energije. Istakao je strukturu izvora energije koja se koristi za proizvodnju struje.

Buljubašić smatra da bi se takmičenje u nižim cijenama električne energije moglo odraziti negativno na energetski sistem.

“Elektroprivreda HZHB u potpunosti proizvodi električnu energiju u hidroelektranama, što je najjeftinija proizvodnja. Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) ima 50 posto proizvodnje u termoelektranama, a preostalih 50 posto u hidroelektranama. EP BiH ima 80 posto proizvodnje u termoelektranama i 20 posto u hidroelektranama. To znači da imamo najvišu ulaznu cijenu i ne možemo se takmičiti”, ukazao je.

Kao model za finansijsku stabilnost sve tri elektroprivrede i energetsku stabilnost BiH, istakao je određivanje jedinstvenih cijena struje za svaku vrstu izvora energije.

Osvrnuo se na poteškoće u proizvodnji u hidroelektranama: “Hidrološka situacija nam i ove godine nam ne ide u prilog. Samo u prvom kvartalu ove godine je ta situacija 20 posto lošija u odnosu na isti period prošle godine. Na hidrologiju ne možemo utjecati i to je nešto što će biti slučaj i u narednom periodu”, naglasio je Buljubašić.

Ukazao je da se povećava potrošnja električne energije, uprkos razgovorima o energetskoj učinkovitosti.

“Strašno se troši više električne energije nego što smo mi planirali. U prvom kvartalu je ta potrošnja bila 11 posto veća”, dodaje.

Napomenuo je da EP BiH može utjecati na povećanje proizvodnje u termoelektranama, ali da nedostaje uglja.

“Uvozimo električnu energiju kada je jeftinija od proizvodne. Čuvamo ugalj u depou i koristimo ga kada je uvozna električna energija skuplja”, dodaje.

Buljubašić je govorio i o problemima u proizvodnji uglja, posebno u kontekstu broja rudara.

“Kada su rudnici 2009. ušli u koncern EP BiH, imali su 10.280 radnika. Zaključno s 27. junom imali su 5.100 radnika. Od tih 5.100 je 1.280 invalida druge kategorije koji su invaliditet dobili radeći u rudniku. Od 3.000 dostupnih rudara, nekoliko stotina njih se smjenjuje zbog godišnjih odmora. Osim toga, 380 rudara je na bolovanju. Tako da je taj dan zapravo bilo 3.350 rudara”, kazao je.

Istakao je podatke za koje smatra da su potvrda povećanja produktivnosti rada rudara.

“S tim brojem radnika proizvodimo skoro četiri miliona tona uglja. Vratimo se na 2009., kada smo 5,5-6,5 miliona tona uglja kopali s 10.280 rudara. Tada su sve jame radile, kopovi su bili puno bolji i mehanizacija je bila puno bolja. Kada smo došli 2023., Kreka je proizvodila 35.000 tona, a sada to nije ispod 120.000 tona. Strateški rudnici su Kreka i Kakanj. Termoelektrane moramo zadržati do 2050. kao baznu proizvodnju”, naveo je.

Komentirao je pitanje proizvodnje električne energije uz zahtjev za zaštitu okoliša.

“Kada je u pitanju hidropotencijal, nismo ništa izgradili od Titovog vremena. Hoćemo ekologiju, hoćemo čistoću, hoćemo ribe – ja sam ribar, volim brati gljive, ali volim i upaliti sijalicu. Drina je apsolutno neiskorišten potencijal. Imamo projekat za hidroelektranu u Ustikolini od 60 megavata. Imamo dva projekta za hidroelektrane na rijeci Bosni. Vranduk bih ponovo stavio u fokus”, rekao je Buljubašić.

Također je napomenuo da EP BiH ima projekte za vjetroelektrane u Konjicu od 90 megavata i na Vlašiću od 60 megavata, kao i za solarne elektrane na devastiranim rudarskim površinama. Prema njegovim riječima, veliki problem je taj kako je zakonski regulisana realizacija ovih projekata.

Znate nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?

Ukoliko imate više informacija o temi ili nam želite prijaviti grešku možete nas kontaktirati.

Elektroprivreda BiH Sanel Buljubašić