Skriveni talasi veličine nebodera prvi put detektovani: Oni dramatično mijenjaju našu planetu, opasnost je ogromna

Odlamanje ledenih bregova događa se kada se veliki komadi leda odvoje od glavnog dijela glečera i padnu u okean. Ovaj prirodni događaj glavni je uzrok brzog smanjenja leda na grenlandskom ledenom pokrivaču.

Po prvi put, međunarodni tim predvođen Univerzitetom u Cirihu (UZH) i Univerzitetom u Washingtonu (UW) koristio je tehnologiju optičkih vlakana kako bi pratio kako udar padajućeg leda, zajedno sa kretanjem oslobođenog leda, izaziva miješanje glečerske otopljene vode sa toplijom morskom vodom ispod površine, prenosi ScienceDaily.

Toplija voda povećava eroziju izazvanu morskom vodom i nagriza bazu vertikalnog zida leda na ivici glečera. To, zauzvrat, pojačava odlamanje glečera i povezani gubitak mase sa ledenih pokrivača, objasnio je Andreas Wiely, profesor na Odjeljenju za geografiju UZH i koautor istraživanja objavljenog u žurnalu Nature.

On vodi klaster Kriosfera, jednu od šest grupa u međunarodnom projektu GreenFjord u južnom Grenlandu.

Tokom projekta GreenFjord, istraživači su proveli opsežnu terensku kampanju za proučavanje ponašanja odlamanja. Postavili su deset kilometara dug optički kabl na morsko dno preko fjorda ispred glečera Eqalorutsit Kangilliit Sermiat. Ovaj brzi glečer na južnom Grenlandu ispušta oko 3,6 kubnih kilometara leda u okean svake godine, što je skoro tri puta veći godišnji volumen od glečera Rone u blizini planinskog prevoja Furka u Švicarskoj.

Istraživački tim se oslanjao na distribuirano akustičko očitavanje (DAS), metodu koja detektuje sitne vibracije duž kabla izazvane događajima poput novonastalih pukotina, padajućih blokova leda, okeanskih talasa ili promjena temperature.

Ovo nam omogućava da izmjerimo mnogo različitih tipova talasa koji se generišu nakon odvajanja ledenih bregova, kaže vodeći autor Dominic Gref, postdoktorand UW-a povezan sa ETH Cirihom.

Nakon što se ledeni breg sruši u vodu, površinski talasi, nazvani cunamiji izazvani odlamanjem, preplavljuju fjord i miješaju gornje slojeve vode. Budući da je morska voda u grenlandskim fjordovima toplija i gušća od otopljene vode, ona tone ka dubljim slojevima.

Tim je također detektovao još jednu vrstu talasa koji se nastavlja kretati između slojeva gustine dugo nakon što se površina smiri. Ovi unutrašnji podvodni talasi, koji mogu dostići visinu uporedivu sa neboderima, ne mogu se vidjeti odozgo, ali nastavljaju miješati vodu tokom dužih perioda. Ovo neprekidno kretanje dovodi toplu vodu naviše, povećavajući topljenje i eroziju na ivici glečera i podstičući daljnje odlamanje.

Optički kabl nam je omogućio da izmjerimo ovaj nevjerovatan efekat multiplikatora odlamanja, što ranije nije bilo moguće, rekao je Gref i dodao:

Cijeli naš sistem na Zemlji zavisi, barem djelimično, od ovog ledenog pokrivača. To je osjetljiv sistem koji bi mogao doživjeti kolaps ako temperature dovoljno porastu.