Skupi volani u siromašnoj zemlji: Najskuplji automobil u BiH ove godine plaćen 436.000 KM

Građani Bosne i Hercegovine i ove godine su pokazali snažan interes za luksuzna vozila, što potvrđuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Deset najskupljih automobila koji su tokom godine uvezeni u zemlju vrijedilo je ukupno gotovo 3,5 miliona konvertibilnih maraka, gotovo isto kao i godinu ranije.Na samom vrhu liste našao se Porsche 911 GT3 RS, automobil čija je deklarisana vrijednost iznosila 436.833 KM. Ovaj model poznat je po snažnom atmosferskom motoru i performansama razvijenim za trkačke staze.Među najskupljim vozilima su i modeli Mercedesove G-klase, čija cijena doseže skoro 400.000 KM, kao i Lamborghini Urus 636 vrijedan približno 335.000 KM. U ukupnoj listi deset najskupljih automobila dominiraju Porschei kojih je pet, zatim dva Mercedesa, dok su sva vozila u ovom rangu skuplja od 350.000 KM.Uvoz ovih automobila donio je značajan prihod državi, jer je kroz carine i poreze naplaćeno ukupno 578.879 KM. Ovi iznosi dodatno ilustriraju veličinu i finansijsku težinu luksuznog segmenta automobilskog tržišta u BiH.Sociolog Vedran Francuz smatra da kupovina skupih automobila danas sve manje ima praktičnu funkciju, a sve više simboličku vrijednost. “Imovina više ne služi samo da zadovolji potrebe, već da pošalje poruku uspjeha, moći i društvenog statusa”, rekao je Francuz za Glas Srpske.Prema njegovim riječima, u društvima koja se i dalje suočavaju s posljedicama tranzicije i osjećajem nesigurnosti, luksuzna imovina često postaje način traženja stabilnosti. “Kako institucije slabe, a budućnost postaje neizvjesna, ljudi sigurnost traže u onome što mogu da vide i posjeduju: kući, stanu, automobilu”, pojasnio je on, dodajući da važnu ulogu ima i društveno poređenje, odnosno potreba da se ne zaostaje za drugima.S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, Snežana Šešlija, upozorava da visoka cijena ne mora nužno značiti i kvalitet. “U prethodnim godinama su se i imućniji kupci znali ‘opeći’.Ona ističe i da podaci o velikoj potrošnji često ne odražavaju stvarni životni standard, jer se iza kupovine skupih automobila nerijetko kriju krediti, zaduživanja i nestandardni oblici finansiranja, što dugoročno, kako upozorava, nije održivo.