Slučaj princeze Latife šokirao svijet: Šta žene (ne)smiju raditi u Emiratima?

Ona je kćerka vladara Dubaija. U tajno snimljenim video zapisima podijeljenim s BBC-em, princeza je optužila oca da ju drži kao taoca u gradu otkako je pokušala pobjeći 2018. godine, i rekla je da se boji za svoj život. Ujedinjene nacije su od tada poručile da će ispitati vlasti u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o njoj.

Međutim, ona nije jedini član te porodice koja je pobjegla iz grada. U junu 2019. princeza Haya bint Hussein, 45-godišnja supruga oca princeze Latife, pobjegla je u Njemačku i zatražila politički azil. Latifina sestra Šamsa takođe je pokušala pobjeći.

Ovo su sve uznemirujuće priče, a najmoćniji ljudi u Zaljevu optuženi su za represiju i zlostavljanje.

Ali šta je sa ostalim ženama u Dubaiju i šire u UAE? Kako muškarci u njihovom životu određuju njihova prava i mogućnosti?

Žene u UAE smiju voziti, glasati, raditi i posjedovati i nasljeđivati imovinu. Iako žene imaju prava na osnovu Zakona o ličnom statusu, neke od njih zavise od formalnog odobrenja muškog “skrbnika” – to jest muškarca, često supružnika ili drugog muškog člana porodice, koji ženi daje dozvolu da radi određene stvari.

Iako zakoni o skrbništvu nad ženama u UAE nisu toliko strogi ili široko rasprostranjeni kao zakoni susjedne Saudijske Arabije, oni utiču na živote žena. U drugim slučajevima, kada žene imaju prava, u praksi ih je teško braniti na sudu.

Podnijeti zahtjev za razvod je takođe mnogo teže za žene. Iako se muškarci mogu vrlo lako razvesti od svojih supruga, žene koje se žele razvesti moraju podnijeti zahtjev preko suda. Nasilje u porodici je još jedno područje u kojem su žene i dalje diskriminisane.

U posljednjih nekoliko godina došlo je do nekih pozitivnih zakonskih promjena, barem na površini. Na primjer, kazneni zakon UAE-a nekada je izričito dopuštao muškarcima da budu nasilni prema svojim suprugama, ali to je ukinuto 2016. Zahtjev Zakona o ličnom statusu da žene budu “poslušne” svojim muževima ukinut je 2019. godine. Stupio je na snagu novi zakon koji je ženama prvi put omogućio pristup pravnoj zaštiti, odnosno omogućio im je da traže zabranu pristupa. Krajem prošle godine uslijedile su daljnje pravne reforme.

Međutim, aktivisti kažu da prepravljeni zakoni ne idu dovoljno daleko.

Novi zakon definiše nasilje u porodici kao zlostavljanje ili prijetnje koje “premašuju skrbništvo, nadležnost ili odgovornost nad [pojedincem]” što znači da odluka o tome hoće li se nekoga osuditi za nasilje u porodici na kraju počiva na subjektivnom mišljenju sudije o tome da li je optužena osoba djelovala u okviru svojih “ovlasti”. Dakle, u praksi je zaštita za žrtve zlostavljanja još uvijek slaba.

“Ono što se čini da se događa je da država uklanja najgroznije stvari koje je zapisala u svoje zakone, u statute, koji pokazuju neprijateljski stav prema rodnoj ravnopravnosti”, smatra Devin Kenney istraživač za Amnesty International za BBC News.

Amnesty, kaže on, nije mogao ući u UAE da bi provodio vlastito istraživanje od 2014. godine, kada je objavio izvještaj u kojem se kritikuje diskriminatorni zakon u zemlji.

Bilo koja osoba koja živi u UAE ili je u posjeti UAE podliježe njihovim zakonima – ne postoje izuzeci za turiste. Bilo je nekoliko slučajeva turista koji su uhapšeni tokom odmora u Dubaiju.

Naročito su prema ženskim migrantima, koje su pretežno kućne radnice iz južne i jugoistočne Azije, stroga pravila.

Kenney kaže da imaju “nevjerovatno ograničena prava”. Citira članak kaznenog zakona koji kaže da se “sporazumno kršenje časti” može procesuirati. U praksi se, kaže, koristi za kažnjavanje dobrovoljnog seksualnog odnosa, naročito ako se krše rodne norme.

“Kada bi se saznalo da su migrantice, koje su se trudne javljale u bolnice u UAE, nisu udate, procesuirane su prema ovom zakonu. Dakle, u osnovi su procesuirane zbog svoje seksualne autonomije”, kaže Kenney.

Ženama koje zatrudne van braka prijeti kazna do godinu dana zatvora – za radnike migrante ovo je kazna koju moraju odslužiti prije nego što mogu napustiti zemlju. Prema zvaničniku UAE citiranom u izvještaju Guardiana prošle godine, nekoliko hiljadu migrantica u zemlji ima djecu rođenu van braka.

Žrtve silovanja, takođe, procesuirane su prema zakonima protiv vanbračnog seksa. Istraga BBC-a 2015. otkrila je da su stotine žena, uključujući žrtve silovanja, svake godine zatvorene u skladu sa ovim zakonom, i da su sluškinje posebno ranjiva kategorija.