Slučajevi u Tuzli i Sarajevu samo su vrh ledenog brijega: Djevojčice u BiH sve češće su žrtve bolesnih predatora. Sistem to zna, ali se ne bavi tim

Predatori i zlikovci koji seksualno iskorištavaju djecu u BiH ne obaziru se ni na to ako je riječ o djeci s poremećajima u ponašanju već uzrokovanog nasiljem ili nekim drugim problemom. U to se javnost u BiH uvjerila i na slučaju djevojčica iz Tuzle kada su otkriveni zastrašujući detalji o tome kako su djevojčice u čije su podvođenje, i seksualno iskorištavanje bili uključeni i policajci i profesori.

Ali, to je nažalost samo ‘vrh ledenog brijega’ koji je skrenuo pažnju na ovu pojavu koja je normalnom čovjeku nepojmljiva, a koja je itekako prisutna u BiH.

Koliko je u ovom trenutku maloljetnih djevojčica faktički zatočeno u nekom stanu, motelu ili drugom ugostiteljskom objektu i koliko ih pati i čeka da ih neko spasi?

Posebno su u opasnosti djevojčice s posebnim potrebama

Očigledno je da se nadležni i odgovorni tek kroz reakcije o ovom slučaju iz Tuzle, u kojima ‘peru sebe’ s tim pitanjem i uzrocima ovog problema i ne bave.

A, nadležnih koji bi se trebali baviti s ovim problemom za koji itekako znaju i kojih itekako ima dovoljno, samo se ne bave svojim poslom.

Entiteti, kantoni, pravosudne institucije proteklih godina su formirali raznorazne urede i grupe za borbu protiv trgovine ljudima koje su u svojim izvještajima i same konstatirale da su djeca često žrtve trgovine ljudima i to kroz seksualno iskorištavanje.

Međutim, u javnosti nema informacija na koji način se sistem obračunava s neljudima koji zloupotrebljavaju djecu i trguju s njima zbog zarade od njihovog seksualnog iskorištavanja.

Znate li da u BiH ne postoji ustanova u kojoj bi se smjestila i liječila djeca s poremećajima ili lakim mentalnim poremećajima, a ovaj problem dovodi do ekstremnih kršenja prava djeteta.

To su konstatirali i ombudsmeni BiH u svom izvještaju za prošlu godinu, u kojem se spominje i seksualno iskorištavanje djevojčica s mentalnim poremećajima, a koje se već nalaze u sistemu zaštite, koji ih u stvari ne štiti.

“Posebno je uočen problem smještaja i liječenja djece s poremećajima u ponašanju i ozbiljnim psihičkim i psihijatrijskim dijagnozama koja se već nalaze u ustanovama socijalne zaštite. Neophodno je pristupiti rješavanju ovog problema, jer se radi o ekstremnim kršenjima prava djeteta, prvenstveno djevojčica, koje najčešće dolaze iz disfunkcionalnih porodica, žrtve su nasilja, posebno seksualnog zlostavljanja, iskorištavanja, zanemarene su i zapuštene i neophodno im je liječenje”, navodi se u izvještaju ombudsmena BiH za prošlu godinu.

Uglavnom se detalji o onima koji su zloupotrebljavali djevojčice, ali i dječake kriju zbog zakonom propisane zaštite žrtava, ali ta praksa uglavnom pomaže počiniteljima da njihova gnusna nedjela ‘prođu ispod radara’, a djeca, žrtve seksualnog iskorištavanja pod navodnom krinkom njihove zaštite od javnosti, ostanu na margini i u tišini sa posljedicama zločina počinjenima nad njima.

Poražavajući podatak o ustanovama

Naravno da djecu zloupotrijebljenu kroz seksualno i drugo iskorištavanje treba zaštiti od objave njihovog identiteta u javnosti i od svake moguće stigmatizacije u društvu.

Ali djeca žrtve trgovine ljudima i koja su završila u raljama prostitucije i u rukama nastranih i nemoralnih zlikovaca ne smiju ostati neprimjećena i ignorisana od institucija što se u BiH dešava.

Nadležne institucije u BiH moraju se sistemski i kontinuitetu pozabaviti stravičnim zločinima nad djecom kroz seksualno iskorištavanje.

S druge strane, Institucija ombudsmena za ljudska prava u BiH godinama u svojim izvještajima navodi u nekim slučajevima i konkretne primjere seksualnog iskorištavanja djece i o slučajevima s kojima je upoznata brine na način da ih prijavljuje drugim nadležnim institucijama, poput centara za socijalni rad ili drugih ustanova za zbrinjavanje maloljetnika, međutim, ombudsmeni ne mogu sami izaći na kraj s ovim problemom.

Tako je u jednom od izvještaja ombudsmena za 2022. godinu navedeno da Bosna i Hercegovina nije postigla dovoljan nivo zaštite djece od seksualnog nasilja.

Tada je čak navedeno i da su u RS bili registrovani slučajevi seksualnog nasilja nad djecom smještenom u ustanovu bez roditeljskog staranja, što ukazuje na važnost senzibiliziranja osoblja za rad s djecom, te pooštravanje kriterija za zaposlenje u ustanove ove namjene.

U izvještaju za prošlu godinu ombudsmeni navode poraznu rečenicu za kompletan sistem i društvo u BiH.

“Djeca smještena u ustanovama su u povećanom riziku da postanu žrtve krivičnih djela na njihovu štetu”, stoji u izvještaju ombudsmena.

U tom izvještaju na 300 stranica koji nadležni očigledno ne čitaju, detektirani su brojni slučajevi kršenja prava djece, uključujući i stravične podatke o seksualnom iskorištavanju djece i u njihovim biološkim porodicama, pa do takvog iskorištavanja u ustanovama u koje se smještaju djeca!

Slučaj iz Tuzle, nažalost, po svemu sudeći samo je jedan primjer odnosa sistema i društva u BiH prema djeci u našoj zemlji koja su imala nesreću da budu rođena u porodicama koje su ih zlostavljale, a država i društvo ne da ih nisu zaštitili, nego se i sistem preko svojih činovnika i službenika pridružio zlostavljanju i digao ga na još veći, zločinački i bolesni nivo.

Podsjećamo, Kantonalni sud u Tuzli odredio je pritvor za osam osumnjičenih da su podvodili i seksualno iskorištavali dvije maloljetne djevojčice iz Tuzle, a među pritvorenima su i četiri policajca MUP-a TK i jedan univerzitetski profesor.

U pritvoru su Zijad Jagodić (61), Sulejman Šehić (67) i Nedim Avdić (41), te policajci Besim Kopić (51), Miralem Halilović (46), Jasmin Modrić (30) i Dževad Požegić (55).

Na području Federacije Bosne i Hercegovine djeluje 14 ustanova socijalne zaštite koje vrše zbrinjavanje djece bez roditeljskog staranja.

Slučaj djevojčica u Tuzli nalaže ekspresnu kontrolu i inspekciju svih tih ustanova i poziva na proaktivno djelovanje u svim segmentima društva koje mora uložiti maksimalne napore da zaštiti djecu od zlikovaca koji ne samo da na njih vrebaju, nego ih uspijevaju koristiti za svoje najmonstruoznije prohtjeve.

raport.ba