Screenshot 1 47
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Muzika/TV / Zabava
Kurbani 2021

Nova sezona distopijske serije “Sluškinjina priča” o svijetu u kojem su žene sluškinje režima, stigla je na male ekrane na sveopće oduševljenje obožavatelja prve tri sezone i istoimene knjige Margaret Atwood, ali i globalnog simbola pokreta ženskog otpora.

Ako bi postojala kolektivna ženska noćna mora, bila bi to distopijska priča sluškinje u specifičnoj crvenoj odori s bijelom kapicom, koju pratimo od 2017. godine, u mračnoj i uznemirujućoj seriji “Sluškinjina priča”, kroz sada već četiri sezone. Kada je premijerno prikazana, HULU-ova serija “The Handmade’s Tale” je ekspresno zadobila kultni status, postajući mnogo više od pukog televizijskog projekta.

O njoj se počelo govoriti kao o simbolu submisivnosti žena u globalnom društvu, a nije joj odmogao trenutak u kojem se pojavila, vrijeme kada se ženski otpor razmahao kroz pokret #Metoo.

Serija je adaptacija istoimenog romana Margaret Atwood iz 1985. godine, a čini se da nikada nije bio bolji trenutak za distopijske priče o pokušaju dosezanja slobode u strogo kontroliranom svijetu algoritama i agresivne politike, koja koristi principe tehnokratije. Zato je važno upoznati se radikalnim konzervatizmom “Sluškinjine priče”.

Serija “Sluškinjina priča” prati ženu koja je prisiljena živjeti kao konkubina fundamentalističke teokratske diktature u nedefiniranoj budućnosti. Radnja se odvija u totalitarnom Gileadu, državi koju smo nekad poznavali pod imenom Sjedinjene Američke Države. Tamo ženska prava ne postoje.

Drastičan pad nataliteta doveo je do izopačenog fundamentalističkog režima, koji žene tretira kao imovinu države. Kršćansko-teokratska vlada je zaplijenila maternice svih onih plodnih žena, koje po zakonima Biblije, imaju neku moralnu mrlju (preljub, abortus, homoseksualnost…).

Kao jedna od rijetkih žena s mogućnošću začeća, June ili Offred (Elisabeth Moss) je zapala funkcija sluškinje prisiljene da živi u seksualnom ropstvu. To ropstvo ima manje veze s muškim zadovoljstvom a više s očajničkom potebom da se svijet, koji ide ka svom kraju, ponovo napuči dječicom. Offred se tako snalazi među onima koji joj zapovijedaju, njihovim ženama, Marthama, Jezabelama, Ekonoljudima, Čuvarima i ostalim “radnim kolegicama” – Sluškinjama.

Sloboda je samo početak

U geometriji totalitarizma Offred je stalno nadzirana i mora slijediti pravila, jer će u protivnom biti brutalno kažnjena. Pokreću je sjećanja na život prije strahovlade i otmice, kada je imala posao, supruga i kćerku, koja je oteta i dodjeljena drugoj porodici. Offred sanja o slobodi, a mrak u kojem živi je zapravo dominantan motiv svih promotivnih aktivnosti serije “Sluškinjina priča”, koji razbija krvavo crvena boja haljina, nalik na odjeću neke vrste distopijskih časnih sestara. Glumica Elisabeth Moss svojom pojavom predstavlja “običnu” ženu, ne pretjerano izazovne vanjštine, svaku onu koja se guši u sistemu današnjeg terora ljepote i mladosti, pa se s njom može adekvatno identificirati.

HULU i HBO su četvrtu sezonu objavili na svojim streaming platformama krajem aprila. Kreator serije je Bruce Miller, a osim Mossove uloge u seriji tumače Joseph Fiennes, Yvonne Strahovski, Samira Wiley, Alexis Bledel… Treća sezona je završila likom Offred na litici, koja je zadobila prostrijelnu ranu. Revolucija sluškinja bjesni i u novoj sezoni možemo očekivati da ćemo vidjeti kako je sloboda izuzetno skupa i predstavlja mukotrpan put. Možda po onoj orvelijanskoj premisi koja kaže da je sloboda ropstvo. Slika Amerike poharane vladavinom Trumpa i koronavirusom ostavlja malo više prostora za snažniji doživljaj “Sluškinjine priče”.

Društvo u kojem su žene robinje sistema danas se odbacuje s gnušanjem. Međutim, zatočeništvo u prividu prava na rad i slobodno mišljenje današnjih žena krije se ispod mukotrpnog žongliranja između održavanja kućanstva, podizanja djece i poslovnih obaveza. Današnje žene žive u svijetu gdje su muškarci ipak više plaćeni, figurirajući na političkim funkcijama, više da bi se zadovoljila gender šarolikost nego što su stvarna nastojanja muške političke volje. Aktuelne priče o institucionaliziranom zlostavljanju dale su uvid u niz mučnih pravila na kojima se temelji penjanje po hijerarhijskim ljestvicama, posebno u svijetu showbusinessa. Zato “Sluškinjina priča” postaje sve zanimljivija.

S druge strane, žene koje u katoličkom svijetu odluče odbaciti svjetovne modele ponašanja i žele služiti isključivo Bogu, dodjeljuju im se slične halje i zabrana na ljubav i potomstvo. Uz čišćenje i opsluživanje svećenstva. Zbog upitnog tumačenja religija, danas na raznim merdijanima postoji specifičan odnos prema onom kako bi trebala izgledati uloga žene u društvu. “Sluškinjina priča” je razarujuća kritika katoličanstva, ali u njoj se mogu iščitati slojevite poruke koje se ne odnose samo na zapadnjački način života.

Međutim, ropstvo danas ima vrlo malo veze s religijom ili bojom kože. Evoluiralo je u ono ekonomsko i tehnokratsko. Pred nama je svijet koji će se, izgleda, morati spašavati represivnim metodama (zatvaranje u kuće, distanca, reguliranje rađanja…). I zato, kako kaže promotivni slogan 4. sezone serije… Pomolimo se… u vrlom novom svijetu, koji izgleda kao da ga je Bog pomalo zaboravio.