Smanjena proizvodnja kornišona u BiH, izvoznici nadoknađuju lanjsku štetu

Ugovorima obavezani, u veoma teškom stanju, otkupljivači su svoje obaveze prema uzgajivačima morali izmiriti, što je na kraju sezone rezultiralo gubicima.

Reorganizacija poslovanja uz istu otkupnu cijenu

Kako se isti scenarij ove godine ne bi ponovio, otkupljivači, odnosno izvoznici su morali pristupiti reorganizaciji načina poslovanja, a uzgajivači smanjiti proizvodnju kornišona.

“Prošlogodišnji problem se ogleda u loše ugovorenim poslovima i količinama krastavaca. Ove godine imamo znatno bolje ugovorene poslove, odnosno znatno sigurnije kupce te se otkup i plasman obavljaju nesmetano. Količine koje se dnevno uberu odmah se i izvezu, a nikakv zastoj ne postoji, jer imamo standardno dobar kvalitet krastavaca”, kazao je za Klix.ba sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK Suad Selimović.

Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona je ostala ista kao i prošle godine te otkupljivači za prvu klasu kornišona izdvajaju 1,20 KM, druga se kreće od 55 do 65 feninga, dok je za treću utvrđena cijena od 15 do 20 feninga po kilogramu.

“Što se tiče tehnologije uzgoja na špaliru i po sistemu kap po kap navodnjavanja te programa zaštite, naši proizvođači su uvježbani i educirani, tako da je najviše zastupljena prva klasa, dok treće skoro da i nema, odnosno zastupljena je u vrlo malim količinama”, istakao je Selimović.

U proizvodnji prednjače Živinice

U proizvodnji kornišona na području naše zemlje i dalje prednjači Tuzlanski kanton, a vodeća je općina Živinice u kojoj se godišnje proizvede više od dvije hiljade tona.

Rezultat toga je i postojanje edukativnog centra u kojem je educirano više od 1.500 porodica koje danas slove za najuspješnije proizvođače kornišona u BiH, gdje prinosi dostižu i do deset tona po jednom dunumu.

Upravo na području ove općine već 17 godina djeluje kompanija Agrona koja se bavi organizacijom primarne proizvodnje te otkupom voća i povrća na području naše zemlje.

U težoj situaciji do prošle godine nije bila.

Na osnovu otkupa kornišona ova firma je saradnju u 2016. godini ostvarila s više od 2.220 kooperanata. Cilj je bio uspostaviti jednu od najvećih proizvodnji na regionalnom nivou, međutim zbog već spomenutih problema, umjesto širenja Agrona je zabilježila velike gubitke.

Naime, prisiljeni su bili baciti blizu 1.300 tona kornišona, što predstavlja gubitak u finansijskom smislu od 1,5 miliona KM.

“Poljoprivrednici su isplaćeni za prvu polovinu mjeseca jula, a redovne isplate ćemo nastaviti do kraja sezone. Svi poljoprivrednici koji sarađuju sa nama dobili su inicijalni paket za uzgoj kornišona na početku sezone, koji je već djelimično otplaćen”, izjavio je izvršni direktor Agrone Fahrudin Delibajrić.

Agrona je u sezoni 2017. sklopila ugovor sa oko 1.000 kooperanata iz Bosne i Hercegovine, a planiran je otkup 4.000 tona kornišona od domaćih poljoprivrednika. Kornišon će se preko kapaciteta Adriatic Group iz Beča pretežno izvoziti na tržište EU kao sirovina, dok će se oko 20 % sirovine koristiti za preradu u vlastitim kapacitetima bosanskohercegovačkih fabrika Voćar-promet i Natura food, članica Adriatic Group.

“I dalje nemamo apsolutno nikakvu podršku, niti interes od strane vlasti da zaštite domaću poljoprivrednu proizvodnju i plasman poljoprivrednih proizvoda. Mi smo više puta apelovali na vlast, te zajedno sa drugim firmamama iz BiH koje se bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom tražili sastanak sa nadležnim ministarstvima kako bi zajednički našli model za jačanje primarne poljoprivrende proizvodnje, ali i za razvoj poljoprivredne strategije u BiH. Za sada nismo dobili niti jedan odgovor”, zaključio je Delibajrić.

Maćehinski odnos države

S obzirom na kvalitet, BiH može ostvariti veliku dobit plasmanom kornišona na evropsko tržište, međutim kočnica je i dalje u podsticajnoj politici koja skoro da i ne postoji.

“Mi ove godine u TK imamo smanjene podsticaje. Oni su se kretali od 10 feninga po kilogramu za proizvođače, prošle godine je to iznosilo sedam, a ove pet feninga. Nešto što možemo prodati, jer pravimo kvalitetno i s čime smo na tržištu postali prepoznatljivi, naša ministarstva i vlade bukvalno smanjuju i umanjuju konkurentnost na evropskom tržištu. To je neshvatljivo”, ističe Selimović.

On problem vidi i u nepostojanju strategije za izvozne poljoprivredne kulture kao što su krastavac, šljiva i malina.

“Vlada FBiH bi konačno trebala uraditi strategiju kako podržati te kulture, jer je to proizvodnja koja je u cijelosti namijenjena za izvoz. Manjkavost takvih strategija upravo je rezultat dešavanja s malinama ove, a s krastavcima prošle godine”, smatra Selimović.

Inače, u prošloj godini BiH je od izvoza blizu 15.000 tona krastavaca ostvarila zaradu od skoro 14,5 miliona maraka.

Klix.ba