Smanjite plate veće od hiljadu maraka

Jedna od najvažnijih hitnih mjera svih nivoa vlasti u BiH, pominjana na početku pandemije, bila je usklađivanje plata u javnom i realnom sektoru, od koje do danas nema ništa. Premijer FBiH Fadil Novalić davno je istakao da teret krize moraju podnijeti svi, a kako odluku o smanjenju plata u svim sektorima treba donijeti u saradnji sa sindikatima. U praksi se ne može reći da su svi izjednačeni, napominju iz Udruženja poslodavaca FBiH. Smanjenje plata u javnom sektoru značilo bi smanjenje javne potrošnje, tvrdio je još prošle godine predsjednik Vlade RS-a Radovan Višković.
Manje za 20 posto

Suhad Ećo, član UO Udruženja poslodavaca FBiH, ističe da je u trenutku teške ekonomske krize neophodna veća solidarnost. Kaže da je sav teret isključivo na radnicima u realnom sektoru, dok se javni ponaša kao da su normalni uslovi.

– Teret krize bi upravo zbog te solidarnosti trebali osjetiti i uposlenici u javnom sektoru kroz smanjenje plaća do 20 posto. Službe koje se nalaze na prvoj liniji odbrane od koronavirusa, a riječ je o zdravstvenim radnicima, policiji, vatrogascima, treba izuzeti iz smanjenja plaće. Potrebno je tražiti prostor za dodatne uštede i pronalazak sredstava kako bi se pomoglo realnom sektoru, a sve s ciljem očuvanja radnih mjesta. Uštede koje bi se postigle smanjenjem primanja u javnom sektoru ne bi dovele do pada javne potrošnje ako bi se taj novac preusmjerio nezaposlenima ili podršci zaposlenosti za pojedine sektore gdje je pad najizraženiji, pojašnjava Ećo.
image
Suhad Ećo: Ekonomski udar na bh. građane

Ekonomski udar na građane u BiH je itekako izražen i u narednom periodu će, navodi Ećo, biti još jači, zbog čega je neophodan ekonomski paket za pomoć građanima.

– Pomoć mora biti za one koji izgube zaposlenje, a takvih je masa. Jedan od najvećih izazova sa kojim se mogu suočiti građani svakako je smanjenje novčanih primanja s jedne strane i veće poskupljenje osnovnih životnih namirnica, kao i ostalih troškova življenja s druge strane. Banke će plasirati manji broj kredita i kriteriji za dobivanje će biti još zahtjevniji. Otvaranje novih radnih mjesta biće upitno zbog nepostojanja poticaja i benefita od države te eventualnih olakšica za one koji se odluče na investiranje i otvaranje radnih mjesta, zaključuje Ećo.

Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić navodi da smanjenje plata u privredi ne može biti dobar signal, s obzirom na to da su dosta manje nego što je to prosjek za državu.

– Privreda je ta koja stvara novu vrijednost, puni budžete, održava privredni sistem i na taj način produžava ciklus potrošnje u ekonomiji. Kada se izveze i naplati određeni proizvod van BiH, od tog novca zaposleni u privredi isplaćuju plate i dolazi do potrošnje na nivou ekonomije. Za svaku tu potrošnju se ubiru porezi, koji predstavljaju prihod budžeta, a iz kojih se onda isplaćuju i plate u javnom sektoru. Kada ovo znamo, vrlo je jasno u kojem ekonomskom smjeru idemo ukoliko smanjimo plate u privredi, kaže Hadžić.

Naglašava da je dosadašnji tok pandemije u ekonomskom smislu pokazao da je javni sektor ostao potpuno sačuvan u dijelu koji se odnosi na smanjenje izdataka, iako je preglomazan, za razliku od privrede gdje su čak tokom pandemije plate i smanjivane.

– Mnogi ekonomisti se slažu da je javni sektor neproduktivan i dobro zaštićen kroz razne kolektivne ugovore, da baš nema empatiju u dijelu smanjivanja izdataka, kaže Hadžić.

Naglašava da se plate u javnom sektoru do 1.000 KM ne bi trebale smanjivati, jer to može utjecati na pad potrošnje, već one koje su znatno veće, čime bi se napravile značajne uštede.

– Javni sektor treba biti svjestan da bez privrede nema ni njima plata. Ključno je krenuti sa ekonomskim reformama koje su obećane još 2014, a odnose se na poresko rasterećenje poslovanja i unapređenje poslovnog ambijenta. Struka je bezbroj puta o tome pisala, komentarisala, čak i davala analize kako bi se proces mogao odraziti na rast produktivnosti radnika. Ključ svega je značajno smanjiti poresko opterećenje plata kroz smanjenje doprinosa i razliku usmjeriti prema primanjima radnika, jer na taj način možemo očekivati povećanje standarda radnika, veće zapošljavanje i brži ekonomski rast, kaže Hadžić i dodaje da će oporavak biti duži i složeniji, ali do pravog oporavka ne može doći dok se ne pokrenu ključne reforme poreskog rasterećenja.
Udruženje poslodavaca FBiH još prije je izričito zahtijevalo od vlasti da se teret krize uzrokovane pandemijom ravnomjerno raspodijeli između javnog i privatnog sektora, međutim disparitet u platama između ova dva sektora je u odnosu 1:2, ističe Husein al-Baldawi iz pomenutog udruženja.

– Plate uposlenika u javnom sektoru su ostale nepromijenjene, dok se realni sektor suočio sa smanjenjem i velikim brojem otpuštanja radnika usljed drastičnog pada prihoda. Jedan od pokazatelja nepostojanja solidarnosti je zahtjev Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudskoj vlasti i javnim ustanovama u FBiH upućen Vladi FBiH, u kojem se traži stavljanje van snage Zaključka donesenog 12. 11. prošle godine, prema kojem sva lica koja rade od kuće ne ostvaruju pravo na naknadu za prijevoz tokom perioda u kojem rade od kuće, ističe Al-Baldawi i predlaže da svi nivo vlasti usvoje nove mjere za pomoć privredi, koje moraju biti pravovremene sa valjanim kriterijima, te targetirane s minimumom administriranja.

Udruženje poslodavaca FBiH pripremilo je novi prijedlog mjera za pomoć privredi za saniranje posljedica pandemije. Traži se da kriteriji za raspodjelu sredstava budu identični za sve nivoe vlasti, te za mala, srednja i velika preduzeća i obrte.

Svi nivoi vlasti trebaju slijediti iste procedure i iste kriterije kako bi se izbjegla preklapanja. Poslodavac popunjava elektronsku prijavu za dodjelu sredstava pomoći, a sve potrebne dokaze o zadovoljavanju kriterija posjeduje Poreska uprava FBiH, kako bi se procedura apliciranja za sredstva pojednostavila i sam proces značajno ubrzao. Kriterij za dodjelu sredstava pomoći treba biti pad prihoda po osnovu djelatnosti, a ne pad prometa kao što je to bio u dosadašnjim mjerama pomoći.

Prijedlozi s terena

Predlažu i da se predviđeni poticaji novom zapošljavanju dodjeljuju isključivo realnom sektoru za nova zapošljavanja i očuvanje radnih mjesta, da se pomoć dodjeljuje minimalno u visini doprinosa na isplaćenu platu radniku, te da dodjela poticaja bude na principu refundacije uz obavezu zadržavanja novozaposlenih.

– Predloženim mjerama pomoglo bi se svim građanima BiH, jer bi se s jedne strane očuvala radna mjesta, podstaklo otvaranje novih, dok bi se s druge strane očuvala stabilnost budžeta i vanbudžetskih fondova, kao i redovna isplata penzija, socijalnih davanja i ostalih javnih rashoda usmjerenih prema građanima, smatra Al-Baldawi.

Ističe da je teško prognozirati koliko će vremena biti potrebno za oporavak privrede.

– Agonija će se produžiti ukoliko se ne usvoje prijedlozi i mjere za pomoć privredi koje UPFBiH formuliše na osnovu mnoštva inputa s terena od naših članica, kojih brojimo više od 22.000, kaže.