Smijeh nam topi kalorije, jača imunitet i luči hormone sreće

Brojna istraživanja upućuju na to da smijeh jako pozitivno djeluje na čovjekovo zdravlje. Tako su, primjerice, istraživači na Sveučilištu Indiana početkom 90-ih godina pozvali studente da dobrovoljno daju krv, pa ih “počastili” kino kartama za projekciju urnebesne komedije.

Gledatelji su se tijekom projekcije grohotom smijali, no nisu znali da će kad izađu iz kino dvorane još jednom dati krv. Istraživači su usporedili i analizirali u laboratoriju dva uzorka krvi i nalazi su pokazali da je u krvi koja je uzeta nakon filma bio znatno veći broj stanica koje čuvaju imunitet nego u krvi koja je istim ljudima uzeta prije gledanja filma. Kako bismo se nasmijali, dijafragma se mora podignuti 18 puta u sekundi pa smijanje prisiljava naše trbušne, ramene i grudne mišiće na zbijanje, a u toj “vježbi” sudjeluju i srce, pluća te jetra.

Između ostaloga, tako se tijekom smijanja povećava udio kisika koji kroz krv ulazi u naš organizam, što nas brzo može opskrbiti energijom. Postoje istraživanja koja su dokazala da smijeh ubrzava rad srca za 10 do 20 posto te povećava protok krvi kroz krvne žile za 22 posto. Štoviše, američki stručnjaci utvrdili su da je poslije gledanja komedije cirkulacija kod gledatelja za čak 50 posto bolja nego nakon što odgledaju melodramu. Istodobno, pokreću se i trbušni mišići, što je vrlo korisni za regulaciju rada crijeva, kao i ostalih organa.

Kako bismo se nasmijali, pokreće se čak 17 mišića na licu, što pridonosi i tome da naše lice zadrži čvršći tonus. Smijeh umanjuje napetost mišića i stres pa može ublažiti glavobolju te sprečava neuroze, osjećaj umora i zabrinutosti. Dok se smijemo, hipofiza potiče oslobađanje opijata sličnih morfiju, a raste i lučenje hormona sreće: serotonina, endorfina, dopamina i noradrenalina.

Znanstvenici su davno utvrdili da ti hormoni djeluju direktno na ljudski mozak, stvarajući osjećaj zadovoljstva i sreće.
Tako u konačnici smijeh djeluje preventivno i blagotvorno na kardiovaskularne bolesti i neurološki sustav te omogućuje bolji san. Istraživanje na američkom Sveučilištu Vanderbilt pokazalo je da tijekom samo 10 minuta smijeha dnevno možemo sagorjeti 50 kalorija.

Smijeh nam, između ostaloga, pomaže i da lakše prebrodimo krizne situacije u životu te pomaže da se oslobodimo negativnih emocija, među ostalim straha, ljutnje, bijesa i ogorčenosti, što također pridonosi psihičkoj stabilnosti.
Nažalost, unatoč svim pozitivnim efektima smijeha, rijetko se smijemo. Istraživanja pokazuju da se odrasli ljudi nasmiju tek od 13 do 17 puta tijekom dana, što nerijetko i nije povezano s nekim zaista duhovitim podražajima, nego situacijama koje nisu nužno smiješne.

Tako neka istraživanja upućuju na to da se čak 80 posto smijeha “dogodi” u “običnom” razgovoru. Usporedbe radi, djeca se nasmiju i do 300 puta na dan. Američki znanstvenici tvrde da ta razlika proizlazi iz činjenice da je djeci zapravo sve oko njih novo i neočekivano, pa tako i smiješno, dok odrasli u smiješnim situacijama uvijek traže razloge.

Smijeh održava dobru liniju

Istraživači Sveučilišta Vanderbilt otkrili su da se uslijed povećanja brzine otkucaja srca, a time i veće potrošnje kisika tijekom smijanja, potiče brži gubitak kalorija. Pokazalo se da tijekom samo 10 minuta smijeha dnevno možemo sagorjeti 50 kalorija. Naravno, sat smijanja na dan neće zamijeniti sat vremena u teretani, ali svakako može pomoći da lakše dostignete i održavate željenu težinu.

Što smijeh govori o nama?

Grohotnim smijehom smiju se često ljudi koji žele privući pozornost (ponekad je i znak nekog lakšeg oblika duševne bolesti).

Cerekanje slično kokodakanju označava uživanje u tuđoj nevolji.

Roktanje dok se smijemo može se povezati s onima koji sebe smatraju superiornima.

Smijanje iz trbuha najčešće znači da smo prijateljski raspoloženi.

Ljudi koji se podsmjehuju najčešće su vrlo nezreli i bezosjećajni.

Oni koji se smiju sebi u bradu su obzirne, ali često i povučene osobe.

Ljudi mogu razlikovati pravi od lažnog osmijeha. Pokazalo je to i istraživanje u kojemu se pokazalo da lažni smijeh aktivira regije medijalnog prefrontalnog korteksa, što prevedeno znači da pokušavate shvatiti što zapravo druga osoba osjeća. Kod ‘pravog’ osmijeha aktivira se, pak, reakcija koja podsjeća na zrcalo – i sami ćemo se nesvjesno osmjehnuti.

Humorom protiv stresa za sretnije i dulje veze

Američki psiholozi proveli su zanimljivo istraživanje koje je pokazalo da parovi koji se u stresnim situacijama okreću humoru bolje rješavaju probleme u vezi i zadovoljniji su, a njihove veze su dugotrajnije u odnosu na parove koji su rjeđe tako opušteni. Može pomoći i zajedničko gledanje komedija.

Ljudi se smiju čak 30 puta češće i više kad su u društvu, vjerojatno zbog efekta ‘zaraznog smijeha’. Žene se smiju češće nego muškarci i dvaput češće smiju se muškarcima nego muškarci njima. Muškarci se puno češće smiju u muškom društvu. Žene i muškarci smiju se i različitim stvarima. Dr. Richard Weisman u svojem je istraživanju zamolio 100.000 ljudi da ocijene viceve. Muškarcima su puno interesantniji bili agresivni, opaki vicevi, dok su se ženama svidjeli vicevi u kojima su bile prisutne razne igre riječima.