Šmit otkrio zašto je stvarno napustio BiH

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu u odlasku, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), poručio je da njegov nasljednik mora zadržati ista široka ovlaštenja za intervenciju u zakonodavne procese, ocijenivši da političke prilike u zemlji ponekad zahtijevaju odlučne poteze, prenosi Hasepost.

“Ponekad je potreban više štap”

Govoreći za njemački list “Tagesspiegel”, Šmit, član stranke CSU, istakao je da budući visoki predstavnik treba raspolagati opsežnim pravom intervencije.

– Realnost u Bosni i Hercegovini ponekad zahtijeva da se bude oštar – rekao je Šmit za “Tagesspiegel”, dodajući da se principima okruglog stola samog po sebi ne može postići napredak.

Kazao je i da je kroz svoj mandat naučio kako je u odnosu između mrkve i štapa “ponekad potreban više štap”.

Prema njegovim riječima, upravo je korištenjem tih ovlaštenja spriječio separatističke poteze političara iz Republike Srpske, a njegov nasljednik će ih morati zadržati sve dok, kako tvrdi, domaći političari ne pokažu spremnost da usvajaju državne zakone.

Dodao je da će demokratsko samoopredjeljenje biti moguće tek kada se prevaziđe revanšizam među narodima i kada budu osigurani istinski slobodni i pravični izbori.

Odlazak nakon pritiska

Šmit je u maju najavio da napušta funkciju, navodeći da je razlog tome jasno očekivanje administracije Sjedinjenih Američkih Država (SAD) da okonča svoj mandat.

Kako je istakao, na to je pristao jer je smatrao da je Dejtonski mirovni sporazum iz 1995. godine, kojim je okončan rat između Srba, Bošnjaka i Hrvata, bio doveden u pitanje.

– Poslužio sam svoju glavu na srebrnom pladnju kako bi institucije nastale Dejtonskim sporazumom opstale – izjavio je Šmit za “Tagesspiegel”.

Još nije poznato ko će ga naslijediti, budući da međunarodna zajednica nije postigla dogovor o kandidatu. Do izbora novog visokog predstavnika tu funkciju privremeno će obavljati američki diplomata Luis Krišok (Louis Crishock), koji je do sada bio Šmitov zamjenik.

Šmit smatra da će njegov nasljednik morati imati podršku svih država Evropske unije, što, kako kaže, on tokom svog mandata nije uvijek imao. Također je upozorio da snažna podrška Sjedinjenih Američkih Država ovoj funkciji u budućnosti više nije sigurna.

Spor zbog plinovoda

Govoreći o odnosima s američkom administracijom, Šmit je podsjetio da je između dvije strane došlo do neslaganja zbog planiranog plinovoda kojim bi se ukapljeni plin dopremao iz Hrvatske u Bosnu i Hercegovinu.

Planirana trasa prolazila bi preko zemljišta koje je nekada bilo u vlasništvu bivše Jugoslavije, a čiji imovinsko-pravni status još nije riješen, što trenutno predstavlja prepreku za realizaciju projekta.

Šmit tvrdi da je to pitanje želio riješiti “na pravno besprijekoran i čist način”, ali da za takvo rješenje nije postojala dovoljna politička volja.