AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Smrt i umiranje od posljedica korone je jedna od najučestalijih tema u Sarajevu posljednjih sedmica. Odnos prema smrti i procesuiranje takve pojave koja je u glavnom gradu Bosne i Hercegovine naročito izražena u javnom prostoru, društvenim mrežama je individualni, ali i i kolektivni izazov.

Smrt je neizbježna za svako ljudsko biće, ipak, kada se dogodi uvijek je tragedija za porodicu, prijatelje i poznanike. Danas se pak čini da je svaka smrt naša zajednička, nekako kolektivna. Taj dojam ponajviše je izražen zbog činjenice da kao društvo prolazimo kroz težak i mučan period borbe protiv korone i posljedica koje ostavlja.

Psihički aspekt u cijeloj priči je jednako bitan u očuvanju javnog zdravlja. Dani koje Sarajevo trenutno prolazi mnoge podsjećaju čak i na ratni period psihoze, neizvjesnosti i straha od smrti. Neki će reći da je, ma koliko neobično zvučalo, u ratu bilo lakše, jer se znalo odakle neprijatelj vreba. A sada je drugačije. Opasnost je svuda oko nas.

U psihološki uzavreloj atmosferi, znatan dio građana poštuje propise, ali uvijek postoje oni koji su nedisciplinovali. I naravno, takve osobe ili grupe je neophodno upozoravati kako bi bili maksimalno odgovorni. U tom procesu kod mnogih se javlja ljutnja, bijes, pojačana nervoza i panika. Međutim, u svakom trenutku i oni odgovorni na funkcijama, ali i pojedinac bi trebali biti svjesni poruke koju šalju.

U javnom prostoru, jasno je da određene vijesti o smrtnim slučajevima ili drugim negativnim informacijama o borbi protiv koronavirusa ne mogu biti zanemarene i trebaju biti naglašene. Smrt javne ličnosti, ili drugi specifikumi su sami po sebi vijest i od javnog su interesa. Ipak, problem nastaje kada se prekorači linija šireg javnog interesa, i kada se kao društvo počinjemo boriti sa hiperprodukcijom podataka o smrti “običnih” ljudi, a posljednjih dana u Sarajevu je to naglašeno podacima i fotografijama sa groblja/mezarja, mrtvačnica ili bolnica.

Jedni će reći da takve fotografije ili snimke treba naglašavati kako bi one neodgovorne urazumili i alarmirali na poštivanje mjera. S druge strane otvara se pitanje kakve će psihološke posljedice takve vrste informacija ostaviti. Kakve će posljedice po psihičko zdravlje ostaviti kada uz uznemirujuće fotografije ili videosnimke koristite riječi: uznemirujuće, zastrašujuće, horor, užas i tako dalje i još koristite termin ekskluzivno.

Loše vijesti ne poimaju svi na isti način. Kako će neko reagirati na poređenje Sarajeva i Bergama?

Kako će na takve informacije reagirati lakši pacijent koji se nalazi u bolnici? Kako će se to odraziti na njegovo psihičko zdravlje? Kako će na takve stvari reagirati porodica čiji srodnici leže u bolnici na liječenju od Covida? Kako će na takve slike reagirati psihički labilne osobe?

Na ta pitanja se može, ali i ne mora odgovoriti. Opet će ih svako procesuirati na svoj način. Ali ostaje ona kolektivna odgovornost jednih za druge.

U narednom periodu, građanima Kantona Sarajevo bit će otvoren call centar sa pet telefonskih linija za psihološku pomoć. Svakim radnim danom od 7:30 do 20:00 sati, svi oni koji budu osjetili potrebu moći će pozvati na brojeve telefona:

062 378 681, 062 378 827, 062 197 603, 062 378 992 i 062 379 958

Psihološku pomoć putem telefona pružat će stručnjaci u Centru za mentalno zdravlje JU Dom zdravlja KS.