Socijalne zgrade u Beču imaju bazene, kina, pozorišta, saune…

Godišnje izdvoje 600 miliona eura za izgradnju i obnovu socijalnih stanova koji su cjenovno prihvatljivi svim kategorijama, a duplo jeftiniji od privatnih stanova koji se iznajmljuju ili prodaju na tržištu.

Ovakvih stanova u Beču već ima 420.000 od čega je 220.000 u vlasništvu Grada Beča, a 200.000 u vlasništvu stambenih zadruga. Ovi socijalni stanovi mnogo se razlikuju od onoga što se pod terminom “socijalni” smatra na Balkanu. Zgrade su napravljene tako da svaka ima izvor prirodne svjetlosti, s unutrašnje strane nalaze se prostrani zeleni parkovi s klupama, stolovima za piknik, roštiljima, igralištima za djecu i slično, a u zgradama stanari imaju kino, pozorište, bazene, spa centar, te zajedničke prostorije za proslave (u slučaju da je neko kupio manji stan).

Iseljavanje i “umiranje” grada

“Bečki model” je primjer uspješne politike stanovanja koja podrazumijeva jednakost svih i uspješnu integraciju. Zbog toga u socijalnim stanovima žive sve klase stanovništva, ukupno 60 posto građana Beča. Priča o stanovima koje svi mogu priuštiti krenula je nakon što je Beč u prošlom vijeku počeo gubiti broj stanovnika srednje klase među kojima su bili ljekari, policajci, vatrogasci i slična zanimanja jer su se zbog skupih stanova selili u predgrađe. Grad je počeo “umirati”. To je utjecalo na sve pa i na BDP Beča. Tada su vlasti shvatile da moraju promijeniti pristup i omogućiti cjenovno prihvatljive stanove i srednjoj klasi, te su je na taj način počeli vraćati u grad.

Porodice moraju “doći” do stana

Ovaj model Grad Beč je promovirao na konferenciji “Housing for All” koja je održana prošle sedmie u Beču, a prisustvovali su predstavnici 36 zemalja svijeta. Gradonačelnik Beča Michael Ludwig kazao je kako ne mogu ostaviti stambeno pitanje, kao jedno od ljuskih prava, slobodnom tržištu, te je istakao kako je protivnik privatizacije i oduzimanja stambenih prostora od općine.

“Bilo je dosta političkih diskusija o tome, različiti interesi se upliću, ali mi nastavljamo raditi na ovom modelu. Prije pet godina 30 gradova EU potpisalo je Agendu kojom se daje obećanje da će raditi na modelu subvencioniranih stanova. Mladi ljudi i mlade porodice moraju imati priliku da dođu do stana”, kazao je Ludwig.

Zgrade se prave tako da su ekološki prihvatljive i nisu skupe za održavanje, te se drže koncepta da grad treba oslobađati čovjeka. Gradonačelnik Beča istakao je kako dosta ljudi ima problem s pronalaskom stana u gradovima širom EU, te da zbog toga stambena politika mora biti u razvojnim planovima EU.

Između 10 i 20 posto prihoda za stan

Na socijalnim zgradama ne može se vidjeti kakav je čiji socijalni status, upravo zbog dizajna i načina na koji se grade. Kirije se kreću od 300 eura pa naviše, ovisno od kvadrature stana, što je između 10 i 20 posto ukupnih prihoda građanina Beča, za razliku od naše Balkana, ali i još nekih evropskih zemalja, gdje ljudi za stan izdvajaju pa i do pola prihoda. Iako su neki govorili kako će ovaj model dovesti do kraha, dogodilo se suprotno. Broj zaposlenih u Beču se povećao, povećan su BDP i prihodi.

Sve veći broj beskućnika

Leilani Farha iz UN-a podijelila je zastrašujuće podatke o ljudima koji nemaju svoj krov nad glavom. U Njemačkoj je prema posljednjim podacima 420.000 beskućnika, dok svake godine na ulici širom svijeta umre 480.000 ljudi. Posljedice “divljanja cijena” nekretnina najviše osjete najugroženiji a to su migranti, mladi, žene, invalidi…

“Guraju ih iz stanova i zajednice, vlade su ih napustile. Vlade su napustile svoju odgovornost za ljudska prava. Ideologija neoliberalizma dovela je do neregularnosti tržišta, to treba prekinuti. Utjecalo je na sve sfere života. Vlade moraju da reaguju, usvoje nove strategije koje su baziraju na stambenom pitanju kao ljudskom pravu”, kazala je Farha.

Čelnica Međunarodne unije zakupaca Barbara Steenbergen naglasila je kako treba ulagati u socijalne zgrade jer širom Evrope postoji dosta onih koje su namijenjeni za visoki luksuz.

“Sada fokus treba biti na srednjoj klasi”, naglasila je.

2,8 miliona metara kvadratnih za nove socijalne stanove

Za sada je jedino Amsterdamkrenuo putem Beča iako su model socijalnog stanovanja počeli provoditi 1985. godine. Kess Dignum iz Grada Amsterdama kazao je kako su se ponovo vratili tom modelu prije nekoliko godina.

I dok Beči gradi nove stambene komplekse, a u te svrhe ima na raspolaganju još 2,8 miliona metara kvadratnih površine, drugi gradovi još nisu uredili potpuno oblast socijalnog stanovanja ni za nižu socijalnu klasu. Cijene kirija i nekretnina neprekidno rastu, a prema predviđanjima UN-a, ukoliko se to ne promijeni, sve će više biti beskućnika.

Klix.ba