Sociolog Vladimir Vasić o majčinstvu: Izazovi i hrabrost žena koje rađaju poslije 45. godine

U društvu koje još robuje tradicionalnim normama, majčinstvo nakon 45. godine često se posmatra s čuđenjem, pa čak i osudom. Ipak, sve veći broj žena širom svijeta, pa i u BiH odlučuje se na ovaj hrabar i emotivno dubok korak. Neke to čine nakon godina borbe s neplodnošću, druge zbog odlaganja karijere, a neke jednostavno osluškuju vlastiti životni ritam koji im tek tada donosi pravi trenutak za roditeljstvo.

Društveni pritisak

Medicinski gledano, trudnoća u kasnijim godinama nosi određene rizike i za majku i za dijete. Stručnjaci upozoravaju na veću mogućnost pojave komplikacija poput povišenog pritiska, dijabetesa, prijevremenog poroda ili potrebe za carskim rezom.

Također, opada kvalitet i broj jajnih ćelija, zbog čega se mnoge žene oslanjaju na vantjelesnu oplodnju ili donaciju jajnih ćelija.

Sociolog Vladimir Vasić za „Avaz“ je govorio na ovu temu i istaknuo da pomjeranje granica rađanja i sklapanja brakova predstavlja ogledalo dubokih društvenih promjena i vrijednosnih konflikata.

– S jedne strane, savremena kultura nameće ženama nove uloge i odgovornosti, ali istovremeno osuđuje svaki njihov izbor koji se ne uklapa u tradicionalna očekivanja. Živimo u vremenu paradoksa, žene se podstiču da čekaju „pravo vrijeme“ za majčinstvo, da sazriju, ostvare karijeru, a kada to i učine, dobiju osudu zbog godina ili odluke da rađaju bez partnera – objasnio je Vasić.

Savremeni diskurs roditeljstva pun je licemjerja, dodaje, dok se roditeljstvo sve češće predstavlja kao individualna odgovornost žene, pri čemu se u javnom prostoru normalizira ideja da žena može i treba sama da rađa, podiže i vaspitava dijete.

– U pokušaju da se redefiniraju rodne uloge, žene dodatno opterećuju i guraju u ekstremne životne odluke bez sigurnosti. Ne smijemo zaboraviti da je roditeljstvo izazov i za dvoje ljudi, a kamoli za jednu osobu. Biološke, medicinske i emocionalne činjenice ne možemo ignorisati zarad ideološkim konstrukcija – navodi Vasić.

Sebična odluka

Iako medicina omogućava sigurne trudnoće i porođaje i nakon 45. godine, žene koje se odluče na majčinstvo u kasnijim godinama i dalje se suočavaju s osudama umjesto podrškom.

Umjesto da se njihov izbor posmatra kao hrabra i promišljena odluka, često se etiketira kao „neprirodna“, „sebična“. Međutim, roditeljstvo u 45. godini i kasnije nije nikakva greška niti razlog za osudu. To je lična i hrabra odluka koju svaka žena donosi na osnovu svog životnog iskustva, želja i okolnosti.

Društvene predrasude i stereotipi o „prihvatljivom“ dobu za majčinstvo odražavaju zastarjele norme koje treba prevazići. Umjesto osude, potrebna je empatija i podrška, jer pravo majčinstvo nema vremenskih ograničenja – ono je prije svega pitanje ljubavi, posvećenosti i snage da se pruži život pun pažnje bez obzira na godine.

Negativni komentari

U vremenu kada se društvene norme mijenjaju sporije nego što medicina napreduje, žene koje odluče postati majke u 45. ili kasnije, često nailaze na neugodna pitanja i komentare, umjesto na podršku. Roditeljstvo u poznijim godinama izaziva lavinu mišljenja – od zabrinutosti do otvorene osude. Iako je medicina omogućila sigurnije trudnoće i porode u kasnijim godinama, društvo i dalje često ostaje ukopano u uvjerenju da je za majčinstvo „prekasno“.

Takvi komentari stvaraju nevidljivi teret s kojim se mnoge žene bore – teret srama, straha i samoće u trenutku koji bi trebao biti najsretniji. Umjesto podrške, žene se suočavaju s pitanjima o tome hoće li imati snage da odgajaju dijete, hoće li ga gledati kako odrasta ili da li je njihova odluka sebična.

Drušvo kasni više nego žene koje rađaju u 45.