Softić: Jedinsveni registar računa je uvjet EU, bio bi veliki napredak, a ne ide nikom na štetu

O brojnim aktuelnim pitanjima iz bankarskog sektora, a posebno o Jedinstvenom registru računa, za portal Klix.ba govorio je guverner Centralne banke BiH Senad Softić.

Koliko je za funkcionisanje bankarskog sistema u BiH, odnosno njegovo unapređenje, bitan Jedinstveni registar računa?

Jedinstveni registar računa, koji trenutno obuhvata račune poslovnih subjekata, uspostavila je i vodi Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) još od 2004. godine, dok se Centralni registar kredita za poslovne subjekte i fizička lica vodi od 2006. godine. Jasno je da CBBiH ima kontinuitet u aktivnostima koje su se vodile u smjeru uspostavlјanja i vođenja Jedinstvenog registra računa, uklјučujući i račune fizičkih lica, za koje je namjera, opredjelјenje i zakonski osnov da budu obuhvaćeni ovim Jedinstvenim registrom postojala još od 2004. godine te je i danas nesporna.

Registar računa fizičkih lica na teritoriji BiH je izuzetno važan za efikasno funkcionisanje kompletnog bankarskog sektora. Jedinstveni registar ima značajan utjecaj na poslovni ambijent u našoj zemlji kroz strukturiranje pravičnijeg i transparentnijeg društva. Osim što je posebno važan u borbi protiv nezakonitih aktivnosti, Jedinstveni registar predstavlja i značajan mehanizam za suzbijanje finansiranja terorizma i pranja novca, olakšava identifikacije računa dužnika u poreskom i izvršnom postupku te drugim sudskim postupcima. Za stanovništvo to znači kraći put do ostvarivanja prava u sudskim postupcima kao što su brakorazvodne parnice, naplate alimentacije, izvršni i ostavinski postupci i sl.

Konkretno, za bankarski sektor, registar računa fizičkih lica bi osigurao učinkovitiji proces naplate potraživanja. To opet ima benefite po građane, jer time banke bivaju ohrabrene za više kreditiranja i po povoljnijim uslovima.

Kakvo je stanje u našoj zemlji po ovom pitanju trenutno?

Trenutno, kada ovlaštene institucije traže podatke o računima fizičkih lica iz bilo kojeg razloga, oni se obraćaju na brojne adrese komercijalnih banaka, što iziskuje značajne resurse i duži vremenski period za ovakve aktivnosti. Spomenuo bih da je registar računa fizičkih lica, za područje Republike Srpske, uspostavljen posljednjom izmjenom Zakona o unutrašnjem platnom prometu iz 2019. godine, pri čemu ovakav registar postoji za područje tog entiteta pod nadležnošću APIF-a. Slično rješenje predviđa i zakonodavni okvir u Federaciji BiH. Međutim, neupitna je potreba, opravdanost i značaj vođenja jedinstvenog registra za područje cijele BiH, što ni na koji način ne predstavlja prijenos nadležnosti s entitetskog na državni nivo.

CBBiH nijednog momenta nije osporavala postojanje ovakvog registra na nivou entiteta, kao što je to slučaj i s registrima računa poslovnih subjekata. Međutim, jasno je da jedan entitetski zakon ne može ograničiti niti umanjiti ovlasti koje po Zakonu o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine ima ova institucija kada je riječ o uspostavlјanju i vođenju registara, tačnije entitetskim zakonima se ne mogu ograničiti i onemogućiti državni i drugi organi da obavlјaju ili vrše svoje propisane nadležnosti, naročito kada se radi o ovim pitanjima koja su od izuzetnog značaja za sve učesnike u finansijskom sistemu i korisnike ovih podataka.

Korisnici registra su institucije i subjekti za čiji rad je potreban uvid u ovakvu vrstu evidencije. Jedistvena baza podataka o računima fizičkih lica na području BiH, budući da BiH postoji i posluje kao jedinstven ekonomski i socijalni prostor, će zasigurno olakšati rad sigurnosnih agencija, pravosudnih i poreskih organa. Kroz transparentnost i dostupnost ovih podataka štedimo vrijeme, ljudske resurse i materijalna dobra. Ubrzala bi se prinudna naplata. Također, značaj zaštite povjerilaca kroz pravovremeni odgovor na potraživanja za novčanim sredstvima je višestruk.

Šta bi taj novi “institut” donio u naš finansijski sistem te gdje bi se osjetila najveća unapređenja?

Nadogradnjom već postojećeg registra, koji trenutno obuhvata podatke o računima poslovnih subjekata, kao i podatke o kreditima za fizička i pravna lica, bili bi obuhvaćeni i podaci o računima fizičkih lica. Ta evidencija obuhvatala bi podatke o osobama i bankama u kojima imaju otvoren račun. Na taj način zaokružio bi se davno započeti proces uspostave jedinstvenog registra za fizička lica i poslovne subjekte i time znatno olakšao rad svim učesnicima u finansijskom sektoru. Sužava se prostor za zloupotrebe u okviru finansijskog sektora, ubrzavaju se procedure i štede resursi.

Navedena praksa nije izuzetak ni kada je riječ o zemljam Evropske unije, s obzirom na to da sve međunarodne organizacije koje djeluju u području preveniranja korupcije ili suzbijanja finansiranja terorističkih aktivnosti nalažu formiranje ovakvih jedinstvenih registara.

Jedistveni registar računa dio je zahtjeva MMF-a i međunarodnih kreditora, a koliko je bitan uvjet na putu naše zemlje ka EU integracijama?

Evropska unija traži da sve zemlje članice uspostave ovakve registre za cijelu zemlju radi unapređenja jedinstvenog ekonomskog prostora i okvira za preveniranje i sprečavanje zloupotreba i nezakonitih radnji u platnom prometu. CBBiH je Ustavom definisana institucija Bosne i Hercegovine, koja ima zakonski cilj da, osim osiguranja stabilnosti valute, potpomogne i održava platne i obračunske sisteme u BiH i da provodi radnje u pomaganju borbe protiv pranja novca, pomaže antiterorističke mjere i mjere protiv opstrukcije provođenja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, koje se odnose na banke.

Gdje se BiH nalazi u odnosu na druge zemlje u procesu transparentnosti bankarskog poslovanja te kako je ova problematika regulisana u Hrvatskoj i Srbiji?

Zemlje u regionu već su uspostavile centralizovane registre bankovnih računa. Jedinstveni registar doprinosi pravičnijem okruženju i jačem finansijskom sistemu, tako da nadogradnja Jedinstvenog registra u smislu obuhvatanja registra računa fizičkih lica, ni na koji način ne može ići na štetu bilo kome u Bosni i Hercegovini, dok je istovremeno njena korist višestruka.