Softić: Novca ima, rješenje krize je u poljoprivredi i željeznici

startbih 2017040304585645 big

U izdanju Rezimea razgovarali smo sa guvernerom Centralne banke BiH Senadom Softićem.

Za početak, kaže da su procjene inflacije nezahvalne i da sve 5% odstupaju od sivh međunarodnih institucija, uključujući Centralnu banku BiH.

“Trenutno je u BiH nešto iznad 7%. Inflacija je zaista globalni problem, cijela Evropa i svijet su se susreli s njom. Specifikum ove inflacije je što nije na strani potražnje, kao što je to bio ranije slučaj, nego je na strani ponude. Naime, vrlo visoki troškovi inputa kao što su nafta, plin, hrana utiče na cijene konačnih proizvoda i usluga tako da taj značaj rast cijena je upravo iniciran ovim visokim cijenama energenata kao i prekidom lanaca koji je već duže vremena, od pandemije prisutan. Nadam se da će rat u Ukrajini što je moguće prije stati i da pokušamo time riješiti taj gorući problem.”

Pojašnjava da je procjena nezahvalna zato što su okolnosti visoke neizvjesnosti.

“Mi smo imali svoje procjene u novembru koje su govorile da će inflacija u prvom polugodištu iznositi oko 4%. Međutim već danas znamo da prvo polugodište ide blizu 9, preko 8%, ne samo u BiH nego i u Evropi, pa i svijetu. Što se tiče društvenog bruto proizvoda imali smo i te procjene. Sad su one ponovo revidirane kad su u pitanju ovi periodi unaprijed. Oni će ići naniže, inflacije idu naviše, s tim što sad imamo pouzdane podatke da nam je društveni bruto proizvod rastao u prošloj godini znatno više nego što je to bila naša projekcija. Imali smo projekciju 5,8%, danas je izvjesno da nam je stopa rasta BDP-a iznosila 7,1 ili 7,2%, što je jako dobro za prošlu godinu.”

BiH će dijeliti sudbinu cijelog svijeta, pogotovo Evrope

Kada je riječ o narednom periodu kaže da su imali projekciju da će BDP iznositi 3,2%, ali da će revidiranje navjerovatnije ići naniže.

Softić navodi da će BiH dijeliti sudbinu cijelog svijeta, pogotovo Evrope.

“Naši su glavni trgovinski partneri zemlje EU. Istina, oko 4% naš uvoz se odnosi na plin i energente iz Rusije. Do sada je to plaćano u dolarima i eurima. Kakva će biti sudbina sa plaćanjem u rubljama zaista ne znam. Znam samo da je rublja skinuta sa kursne liste Evropske centralne banke. Ona se nalazi na našoj kursnoj listi zato što po našoj odluci samo nema iznosa. Ne znam kako će se taj mehanizam plaćanja uspostaviti. Koliko znam u Rusiji nisu blokirane sve komercijalne banke. Ostala je Sberbanka koja služi za takve vrste plaćanja ovih najvažnijih energenata. Jedan razlog za inflaciju su i sankcije. Međutim, svijet i EU su se opredijelili za takav vid suspenzije odnosa sa Rusijom tako da dijelimo tu sudbinu.”

Ističe da je ekonomska kriza direktna posljedica rata u Ukrajini.

“Prekidom svih lanaca, svih komunikacija, zastojem u proizvodnjama, odnosom visokih troškovima u isporukama ovih energenata i visokih cijena tih energenata. Mogućeje da se izvrši balansiranje ponude i potražnje tih proizvoda kako bi se mogao spriječiti dalji rast tih troškova. Nadam se da će ovo što prije stati jer dalja ekonomska situacija definitivno zavisi od rata u Ukrajini.”

Naša Centralna banka je specifična

Pojašnjava da je Amerika najveći proizvođač ovih energenata tako da oni nemaju inflaciju kakvu imaju zemlje EU.

“Puštanje u opticaj rezervi nafte će značajno pomoći na stabiliziranju cijena u Americi. Mislim da su aranžmani sa zemljama EU da se jedan dio tih energenata dopremi i u Evropu.”

Na pitanje šta Centralna banka može učiniti direktno za građane BiH, odgovara: “Naša Centralna banka je specifična. Ona radi po principu valutnog odbora, tj. čvrstog vezanja za valutu euro i jedini instrument monetarne politike je obavezna rezerva. Podizanjem ili spuštanjem te stope obavezne rezerve prema komercijalnim bankama mi bi u slučaju da sistem traži likvidna sredstva stupili stopu obavezne rezerve i oslobodili jedan dio tih sredstava u bankarski sistem, a ona bi to dalje transferirala prema privredi i građanima. Trenutno sistem je likvidan, ima dovoljno sredstava. Čak imamo višak iznad tog nivoa limitiranog obaveznom rezervom. Moinetarna politika Centralne banke BiH trenutno ne može da intervenira. Treba primijeniti neke druge mjere nemonetarnom politikom, kroz fiskalnu politiku. Najprihvatljivije bi bilo da održimo privredni potencijal, kapacitet, da vlasti interveniraju. Nešto rade od toga. Gledajući ove budžete mislim da će imati prostora da to urade.”

Kada je riječ o akcizama i diferenciranju stope PDV-a Softić kaže da je “UIO pokazala opravdanost svog postojanja i cijeli sistem ubiranja prihoda u BiH na način da se to skuplja na jednom mjesto i da se nakon podmirenja troškova vanjskog duga doznače sredstva entitetima i distriktu Brčko. Taj sistem se već više od 20 godina pokazao uspješan. Mislim da bi tehnički bilo vrlo teško diferencirati trenutnu situaciju u kojoj se nalazimo stopu na način da se nekim proizvodima snizuje stopa, a nekima povećava. To nije mjera i bilo bi potpuno kontraproduktivno. Bolje je staviti moratorij na visokotarifne robe kao što su akcize, ta sredstva usmjeriti u stimulacije privrede, u pomoć ugroženim kategorijama, osloboditi taj dio akciza koji se odnosi pogotovo na naftu, da se jedan dio te cijene izuzme iz ukupne cijene kako bi građani i privreda imali nekih 30, 40, možda i 50 feninga nižu cijenu nafte. To bi bila najbolja mjera. Sve su to mjere kratkoročne, ali bi sigurno imale efekta. Sve ovo drugo je improvizacija. Ima puno prostora da se uvede moratorij na porez na dobit jer ako vi u ovakvoj situaciji smanjite taj dio nećete umanjiti budžet, ostaće vam dovoljno novaca koji su planirani za izmirenje onih budžetskih potreba, a zadržat ćemo standard građana i privrede.”

Centralna banka ne stoji iza projekta kriptovaluta jer ne može garantirati te transakcije

Naglašava da je riješenje situacije podstaći privredne aktivnosti.

“Problema sa našom valutom nije bilo, nema i neće ih biti. Imamo dostatne rezerve. Konvertibilne marke ima, građani treba da budu mirni. Sve zahtjeve smo ispunili i ispunit ćemo ako bude trebalo. Naše devizne rezerve su imovina građana, privrede, države i mi ih investiramo po principu likvidnosti i stabilnosti.”

Softić kaže da građani BiH imaju velike štednje.

“Depoziti na godinu dana bakarski sistem može da investira na duži period. Naše banke su dovoljno likvidne i stabilne da mogu odgovoriti i većim zahtjevima privrede i građana.”

Ističe da bi volio da je BiH stabilnije područje za investicije.

Kada je riječ o kriptovalutama navodi da u BiH postoje neki sporadični projekti.

“Centralna banka ne stoji iza tog projekta jer ne možemo garantirati te transakcije. Kriptovaluta nije novac, to je platforma preko koje se vrši poravnanje plaćanja. To je više virtualno. Vrlo je visoka oscilacija kriptovaluta, ima ih preko 10.000. Vlada jedna velika neizvjesnost, niko u Evropi nije krenuo korak dalje. Najvjerovatnije ćemo čekati da vidimo šta će uraditi Evropska centralna banka. Mislim da je to za sada sporedna stvar, ali nema dileme da će doći.”

O prioritetima u ekonomskom smislu za BiH kaže: “Prvo imamo pretpostavku kad je u pitanju monetarna stabilnost. Mislim da nam je bankarski sistem dovoljno likvidan, imamo novca da možemo da krenemo u aktivnosti. Imali smo značajnu pomoć EU i MMF-a. Treba krenuti u razgovore o novom aranžmanu sa MMF-om. Ne mislim da ćemo imati problema sa novcem koliko treba da stvorimo pozitivniji ekonomski ambijent na način da je on sveobuhvatan i sistemski. Ne možete rješavati problem da svako za sebe ima rješenje. Ima dovoljno prostora u infrastrukturnim projektima. Ako bude rasla cijena naftnih derivata onda je izlaz u željeznici. Trebamo razmišljati o alternativnom snabdijevanju plinom, ne treba čekati. Imamo dovoljno neobrađene zemlje i treba da se pripremimo za sjetvu za određene proizvode. Tako sigurno možemo lakše da prebrodimo period koji je ispred nas.”

IZVORFederalna.ba
Prethodni članakStiže ramazan: Šta jesti, kako se pravilno hraniti? – Evo kako da što lakše i kvalitetnije ispostite ovaj mjesec
Sljedeći članakPoruka hafiza Bugarija: Neka nam ovaj ramazan prašinu sa naših duša sapere