Srbija usvaja zakon o nestalim bebama

U Srbiji je u toku javna rasprava o Nacrtu zakona o bebama za koje se sumnja da su u posljednjih četrdeset godina nestale u porodilištima.

Zakon, prema kojem će Srbija biti jedinstvena u svijetu, donosi se nakon što je Evropski sud za ljudska prava naložio Beogradu da usvoji mehanizme kako bi se ispitali nerasvijetljeni slučajevi nestanka beba u srpskim porodilištima.

Roditelji tvrde da su ih u posljednje četiri decenije nestale hiljade, izvještava Jelena Glušac za Al Jazeeru.

“Ja sam želela mom detetu da dam ime Darko”, kaže Mirjana Novokmet, majka nestale bebe.

Prikupljanje dokumentacije

Kada se 28.januara 1978. probudila poslije carskog reza, rečeno joj je da rodila mrtvog dječaka. Po izlasku iz bolnice, počela je sumnjati. Imala je tek 19 godina.

Danas su ispred nje kilogrami teškom mukom prikupljene dokumentacije koja je uvjerava da je prethodnih 37 godina bila u pravu.

“Ako mi je nestao karton o održavanju trudnoće u domu zdravlja, ako mi je nestala istorija bolesti iz Višegradske bolnice, to ukazuje na zloupotrebu pojedinaca. Obratila sam se Pogrebnom preduzeću, pošto sam sad shvatila ceo taj lanac prikupljanja dokumentacije. Pogrebno mi je odgovorilo da nikada leš moga deteta nije stiglo na groblje, što znači da nikada nije ni sahranjeno”, kaže Novokmet.

Država nema zvanične podatke o tome koliko je u Srbiji roditelja poput Mirjane – majki, koje to zapravo nikad nisu postale, jer su navodno rodile mrtvu djecu, za koju se kasnije pojavila osnovana sumnja da su dana, prodana, usvojena, odvedena u nepoznatom pravcu.

U proteklih 40 godina, procjenjuje se da ih je na hiljade. Srbija priprema Nacrt zakona o nestalim bebama. Bit će prva država u svijetu koja je takav zakon donijela.

Tumačenje rješenja

“Ovaj zakon donosi se po nalogu Evropskog suda za ljudska prava, koji je 2013. godine u predmetu Zorica Jovanović protiv Srbije, presudio u korist majke čija je tek rođena beba pre 30 godina nestala iz porodilišta, a da ona nikada nije videla telo, umrlicu, ni rezultate autopsije, niti je dobila objašnjenje šta se dogodilo. Presudom je naloženo da država Zorici Jovanović isplati odštetu od 10.000 evra, i da ustanovi mehanizam koji bi u sličnim situacijama roditeljima omogućio nadoknadu, ali i odgovore”, izvještava reporterka Al Jazeere.

Upravo to drugo, pribojavaju se roditelji, ali i njihovi pravni zastupnici, ostat će tek slovo na papiru. Radi se, naime, o slučajevima u kojima zbog zastarjelosti ne može da se vodi krivični postupak. A postavlja se i pitanje kontrole rada sudova.

“Evropski sud predviđa da je Srbija dužna da uspostavi mehanizam koji će moći da kontrolišu nezavisna tela, što podrazumeva da će moći da ih kontroliše ombudsman. Uprkos tome, predviđen je sudski postupak, iako znamo da ombudsman ne može da kontroliše rad sudova. Dakle, imamo direktno postupanje države u suprotnosti sa onim što je stav suda iz presude u predmetu Zorica Jovanović protiv Srbije”, ističe Danilo Ćurčić iz Komiteta pravnika za ljudska prava.

Uprkos nezadovoljstvu roditelja i ukazivanju stručnjaka na propuste, u Ministarstvu pravde koje rukovodi Radnom grupom za donošenje Nacrta zakona o nestalim bebama, smatraju da je predloženo rješenje najbolje moguće.

Kako kažu u Ministarstvu, svi zainteresirani mogu tokom javne rasprave, do 15.septembra, prijedlozima i komentarima da utječu na usvajanje zakonskih rješenja.