Srčani udar kod žena može imati simptome koje mnoge zanemaruju

Srčani udar kod žena ne mora se uvijek manifestovati tipičnim bolom u prsima. Umjesto toga, može se javiti osjećaj stezanja, nelagode, mučnina ili bol u gornjem dijelu stomaka, zbog čega se simptomi ponekad pogrešno pripisuju probavnim tegobama.

Na to je upozorila voditeljica Odjela za epidemiologiju i prevenciju kardiovaskularnih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Verica Kralj, ističući da neprepoznavanje simptoma može dovesti do kašnjenja u dijagnostici i liječenju.

Kada žene potraže medicinsku pomoć, njihove tegobe ponekad se pripisuju anksioznosti, zbog čega se može propustiti pravovremeno liječenje.

„Događa se da i stručnjaci zapravo ne prepoznaju na vrijeme istu simptomatologiju i propusti se liječenje koje je jako bitno započeti u ranoj fazi bolesti“, rekla je Kralj.

Od bolesti srca i krvnih žila umire više žena nego muškaraca

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti i kod žena i kod muškaraca.

Kralj je istakla da u Hrvatskoj od ovih bolesti, u apsolutnim brojevima, umire više žena nego muškaraca, iako se muškarci češće liječe u bolnicama.

Objasnila je da su žene do menopauze djelimično zaštićene djelovanjem estrogena, dok nakon menopauze njihov kardiovaskularni rizik raste.

Kod pojedinih faktora, poput dijabetesa i pušenja, rizik za žene može biti posebno izražen.

Koji faktori dodatno povećavaju rizik?

Kralj je upozorila i na faktore rizika koji su specifični za žene.

Među njima su migrena s aurom, komplikacije tokom trudnoće, hormonska kontracepcija i hormonska nadomjesna terapija, naročito kod žena koje puše ili imaju povišen krvni pritisak.

Predsjednica Hrvatskog društva za hronične bolesti Zrinka Mach istakla je da se hronične nezarazne bolesti često razvijaju postepeno, ponekad bez jasnih simptoma.

„Zato se ne možemo osloniti samo na to kako se osjećamo“, rekla je Mach.

Specijalistica interne medicine iz Poliklinike Medikol Ingrid Prkačin upozorila je da se gojaznost, hronična bubrežna bolest i hipertenzija još uvijek nedovoljno prepoznaju kao ozbiljne hronične bolesti.

„Te sve bolesti ne bole“, rekla je Prkačin, pozivajući na veću zdravstvenu pismenost i pravovremeno postavljanje dijagnoze.

Hronični stres i pritisci digitalnog svijeta

Na konferenciji je bilo riječi i o mentalnom zdravlju žena, koje, prema riječima stručnjaka, često ostaje u drugom planu u odnosu na reproduktivno i kardiovaskularno zdravlje.

Voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Marija Kušan Jukić upozorila je da se žene tokom života suočavaju s različitim psihološkim opterećenjima.

„Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja“, poručila je.

Istakla je da ulaganje u mentalno zdravlje žena istovremeno znači ulaganje u zdravlje porodice i zajednice.

Prema njenim riječima, žene su sklonije traženju stručne pomoći nego muškarci, ali često dugo negiraju vlastite simptome.

Hronični stres povezan s poslovnim obavezama, porodičnim odgovornostima i brigom za druge može doprinijeti razvoju anksioznosti, depresije i nesanice.

Kod adolescentica se sve češće bilježe poremećaji ishrane i samopovređivanje, što stručnjaci povezuju i s pritiscima digitalnih tehnologija, naročito kada je riječ o fizičkom izgledu i društvenim očekivanjima.