Sretan rođendan Zeničko – dobojskom kantonu

Piše: D PA/29.08. u 12:47/Kategorija: BiH, Vijesti

ba-04

Obzirom da je Zenica centralni dio kako Bosne, tako i glavni grad Zeničko – dobojskog kantona, glavna svečanost je održana u Vladi Zeničko – dobojskog kantona.

Danas, Zeničko – dobojski kanton slavi svoj rođendan uz svoje stanovnike i naravno sa svojim sinovima i kćerima. Radi se o ostalim općinama pored Zenice: Kakanj, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj, Doboj-jug, Olovo, Breza, Vareš, Tešanj, Usora i Visoko.

Mnogo toga se ima reći o Zeničko – dobojskom kantonu, o ljepotama koje ga čine, ali najljepši tekst ćemo vam prenijeti sa stranice turističke zajednice ZDK:

Zeničko-dobojski kanton je jedan od 10 federalnih administrativnih jedinica u sastavu Federacije Bosne i Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine tako da se dodiruje sa Sarajevskim, Tuzlanskim i Srednjobosanskim kantonom, te sa Dobojskom i Banjalučkom regijom.

Površina Kantona je oko 3.950 km², pretežno brdsko-planinsko područje, na kome živi oko 400.000 stanovnika multietničkog sastava. Najveći dio prostora proteže se duž rijeke Bosne, čiji se izvor nalazi ispod planine Igman, na poznatom sarajevskom izletištu Vrelo Bosne, općina Ilidža, udaljenom svega 70-tak km od Zenice. Po imenu ove rijeke zove se i jedan dio države Bosne i Hercegovine, koju od milja najčešće zovu samo Bosna.

Na rijeci Bosni, nizvodno, leži sedam gradova ovog Kantona: Visoko, Kakanj, Zenica, Žepče, Zavidovići, Maglaj i Doboj-jug. Pored navedenih, u sastavu Zeničko-dobojskog kantona su i gradovi-općine: Olovo, Breza, Vareš, Tešanj i Usora.

Dolinom rijeke Bosne prolazi magistralna cesta M-17, koja povezuje autoput Zagreb-Beograd, od Slavonskog Broda do Sarajeva, a dalje prema Metkovićima, Opuzenu, Neumu, Dubrovniku, Splitu i dalje.

Zeničko-dobojski kanton ima relativno velika nalazišta uglja (oko 420 miliona tona rezervi), željezne rude i ostalih mineralnih sirovina, na bazi čega su razvijeni metalurški i metalopreradivački kapaciteti. Od ukupne površine Kantona, pod šumama je 59% teritorije sa značajnim zalihama drvne mase (40 miliona m³), što je omogućilo razvoj drvne industrije i proizvodnje celuloze i papira.

Veliki dio površine čini poljoprivredno zemljište pogodno za uzgoj voćarstva, stočarstva i povrtlarstva, a na bazi tog i proizvodnja zdrave hrane, počev od proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda, mesa i mesnih prerađevina, do proizvodnje voća i prerađevina od voća.

Rudarstvo, metalurgija, metalna industrija, prerada drveta, proizvodnja namještaja, poljoprivredna i prehrambena industrija, tekstilna industrija, prerada kože i proizvodnja odjevnih predmeta, obuće i kožne galanterije uslovili su intenzivan razvoj trgovine, tako da su trgovci sa ovog područja poznati daleko van granica naše zemlje.