Šta BiH mora uraditi do marta: Hoće li nam EU progledati kroz prste

Na polovini smo januara, ali dodatnih koraka na evropskom putu nema, iako ih je Bosna i Hercegovina dužna napraviti nakon uvjetne preporuke o početku pregovora o članstvu iz decembra prošle godine. Podsjetimo, Evropska komisija predložila je da pregovori s našom zemljom budu otvoreni u momentu kada ispuni poznate uvjete, a novi izvještaj o napretku bit će prezentiran u martu.

Početak pregovora

– Važno je istaći da se od BiH očekuju, prije svega, zakoni iz oblasti pravosuđa – novi Zakon o VSTV-u, Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o sudu BiH, Zakon o Ustavnom sudu BiH. Nedavno je bio na razmatranju i zakon o pranju novca i sprečavanju finansiranja terorističkih aktivnosti, ali još nije usvojen, što je rezultat trenutnih veoma kompleksnih političkih odnosa koji uzrokuju stagnaciju u ključnim reformskim procesima – kaže Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH.

Plakalo: Zasukati rukave. Facebook

Dodaje da su i izmjene Izbornog zakona BiH jedan od 14 prioriteta, ali i osjetljivo pitanje koje će zahtijevati mnogo više kompromisa i razgovora, kako bi se implementirale presude Evropskog suda za ljudska prava i drugih sudova.

Niska očekivanja

– Uz ovakvu retoriku teško je očekivati pomak, posebno u smislu prevladavanja sukoba iz prošlosti, a i to je jedna od stavki unutar prioriteta koje smo dobili. Uzimajući u obzir trenutne odnose, ovakvim tempom teško je ispuniti bilo šta kada je u pitanju rok do marta. Očekivanja da nam se progleda kroz prste i odredi datum početka pregovora i prije ispunjavanja uvjeta imaju osnova, ali to nam ne može biti vodilja – ističe Plakalo.

Najavljenu posjetu predsjednice EK Ursule fon der Lajen (Von der Leyen) vidi kao dokaz podrške administracije EU i očekuje da bude maksimalno iskorištena. Očekuje, također, da bh. zvaničnici dobiju još jedan podsjetnik na neispunjene obaveze, jer zakoni koji trebaju biti usvojeni do marta stoje u ladicama.

Kreatori vlastitog uspjeha

Ako ćemo se konstantno voditi poklonima, bez oblikovanja države iz dejtonske u briselsku, onda se svi trebamo zapitati koja je suština ulaska u EU, navodi Plakalo.

– Dosta je i poređenja s drugim zemljama, posebno Ukrajinom, i vrijeme je da se zasuču rukavi i da budemo kreatori vlastitog uspjeha – kaže Plakalo.

avaz