Šta čeka BiH u 2026. godini: Izvoz pod pritiskom i skupa struja

Bosnu i Hercegovinu u 2026. godini očekuju ozbiljni ekonomski izazovi, uz tek ograničene pozitivne pomake, posebno u njenom prvom dijelu. U uslovima i dalje snažnog inflatornog pritiska, koji je krajem godine premašio četiri posto, uz rast cijena hrane od oko šest posto, životni standard građana ostaje pod pritiskom.

Prosječna mjesečna primanja od oko 1.600 KM ne prate rast troškova života i nisu dovoljna za pokrivanje osnovnih potreba većine domaćinstava. Izuzetak u tom kontekstu predstavljaju penzioneri u Federaciji BiH, koji bi početkom godine trebali dobiti prvo od dva planirana povećanja penzija.

Međutim, izazovi na tržištu rada, uz i dalje visoko porezno opterećenje rada, mogli bi se dodatno produbiti zbog nepovoljnih makroekonomskih očekivanja u 2026. godini. Posebno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina u 2026. godinu ulazi nespremna za punu primjenu CBAM mehanizma (ugljične prilagodbe na granicama EU), koji stupa na snagu 1. januara.

Iako su stručnjaci godinama upozoravali na nužnost prilagodbe, izostale su ključne reformske mjere. Posljedica će biti gubitak konkurentnosti bh. izvoznika, naročito u sektorima cementa, željeza, čelika, aluminija, električne energije i gnojiva.

Umjesto da se naknade za emisije CO₂ plaćaju u BiH, sredstva će odlaziti u EU, što će direktno utjecati na smanjenje ekonomske aktivnosti i dodatno opteretiti domaće kompanije. Ključno rješenje – uspostava berze električne energije i sistema trgovanja emisijama (ETS) – još nije realizirano.

Bosna i Hercegovina ostaje jedina članica Energetske zajednice bez organiziranog tržišta električne energije, čime dodatno gubi poziciju na evropskom tržištu. S druge strane, određeni optimizam dolazi iz reformskih procesa koje provodi Federacija BiH.

Novi zakonski okviri u oblasti rada i fiskalizacije trebali bi donijeti promjene na tržištu rada, smanjiti sivu ekonomiju i unaprijediti naplatu poreza. Novi Zakon o fiskalizaciji transakcija ima za cilj sveobuhvatno praćenje poslovnih tokova, unakrsnu provjeru podataka u Poreznoj upravi, kao i modernizaciju poreznog sistema u skladu s evropskim standardima.

Poboljšana fiskalna disciplina mogla bi otvoriti prostor za narednu fazu reformi – dodatno rasterećenje rada kroz smanjenje doprinosa, što bi omogućilo značajniji rast plata u 2026. godini. Ipak, problemi održivosti tržišta rada ostaju izraženi.

Neusklađenost obrazovnog sistema s potrebama tržišta, kao i nepovoljan odnos broja zaposlenih i penzionera, i dalje opterećuju ekonomiju. Očekuje se da nova zakonska rješenja u oblasti zapošljavanja i posredovanja djelimično ublaže ove probleme, ali dugoročna rješenja zahtijevaju sistemski pristup.

Dodatni udar na kućne budžete i privredu donosi i rast cijena električne energije. Nakon poskupljenja u području koje pokriva Elektroprivreda BiH, od februara 2026. godine skuplja struja očekuje se i u Republici Srpskoj.

Odlukom regulatora, računi za domaćinstva porast će za oko 10 posto, dok će privreda plaćati oko šest posto više. Usvajanje Reformske agende donosi određenu nadu.

Osim značajnih sredstava Evropske unije, ona obavezuje vlasti u BiH na provođenje reformi usmjerenih ka konkurentnosti, digitalizaciji, investicijama i otvaranju novih radnih mjesta. Međutim, ključni preduvjet za njen uspjeh ostaje politička stabilnost.

Predizborna godina i nastavak političkih blokada mogli bi ozbiljno ugroziti realizaciju reformi i dodatno usporiti ekonomski oporavak zemlje.