ŠTA ČEKA NOVE VLASTI U BiH: Prvo nam trebaju timovi za borbu protiv majstora destrukcije!

ŠTA ČEKA NOVE VLASTI U BiH: Prvo nam trebaju timovi za borbu protiv majstora destrukcije!

Dok se u BiH čeka na formiranje nove vlasti koju bi, prema utvrđenim rezultatima, mogle činiti opet stare snage koje su godinama gomilale probleme, na rješavanje čeka niz pitanja od kojih zavise i budućnost zemlje i puki opstanak građana.

Prioritet ovih hladnih jesenjih dana pred novim vlastima moralo bi biti hitno zbrinjavanje žrtava poplava. Prema Informaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, usljed poplava i klizišta u BiH je raseljena 89.981 osoba, potpuno su srušene 1.943 stambene jedinice, dok je 41.306 njih oštećeno, što je ukupno 43.249 stambenih jedinica, odnosno porodica koje trebaju stambeno zbrinjavanje.

Nedopustiva praksa

Dodatno, na dnevnom redu su i goruća politička pitanja koja godinama koče put zemlje ka NATO-u i evropskim integracijama. To su prije svega provedba presude „Sejdić-Finci“, ustavne promjene, te rješavanje pitanja vojne imovine bez koje nema ulaska u NATO, a od kojeg uveliko zavisi stabilnost zemlje, a što je opet neposredno vezano i za veća ulaganja i strane investicije, odnosno oporavak ekonomije.

Imperativ je i borba protiv korupcije koja najviše uništava državu. Pitanje Mostara, u kojem već šestu godinu nema izbora ni zakonodavne vlasti, također je u vrhu prioriteta.

Nova vlast će morati naći i recept kako da zaposli što veći broj od oko 560.000 nezaposlenih. Već nakon izbora ponovno smo vidjeli kako SDA zapošljava svoje kadrove, poput Salke Selmana, na mjesto direktora Razvojne banke FBiH. No, ovakva praksa, upozoravaju i stručnjaci, mora prestati.

Prije svega, radna mjesta, naglašava Adis Arapović, politički analitičar, ne smiju postati dijelom izbornog i stranačkog plijena.

– Javna uprava, javna preduzeća i javni novac generalno ne mogu biti izborni stranački plijen, zato, ako hoćemo napraviti zaokret ka vrednovanju znanja, sposobnosti i izvrsnosti, partijska zapošljavanja i politička podobnost ne smiju biti pravilo prilikom imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru. Privatnom sektoru, s druge strane, samo treba dati više prostora da se razvija, uz manje namete, „rekete“, korupciju i favoriziranje stranih interesa, a on će sam naći način da vođen vlastitim interesom radi i u interesu države i njenih građana – kaže Arapović.

On ističe i da bi veći broj građana BiH zaista osjetio poboljšanja u vlastitom životnom standardu, mora se stabilizirati politička situacija, unaprijediti vladavina prava i borba protiv korupcije.

– Ovo su ultimativni preduvjeti za strane investicije i jačanje ekonomske aktivnosti. Paralelno s navedenim, racionalizacija javne potrošnje i rast ekonomije neće se desiti bez strukturalnih reformi u oblasti tržišta rada, prije svega mislim na rekonstrukciju kolektivnih ugovora, zakona o radu, zakona o državnoj službi, zatim reformi u oporezivanju rada, pri čemu mislim na umanjivanje fiskalnih nameta, u prvom redu doprinosa, a onda i parafiskalnih nameta kojih ima beskrajno mnogo i u potpunosti su paralizirali rast i motiv za investiranje. Beskompromisna borba protiv korupcije, posebno unutar javnog sektora na visokom političkom nivou, unutar sektora zdravstva, školstva, pravosuđa, javnih nabavki državnih kompanija i institucija, minimalan je korak ako želimo imati kvalitetnije javne usluge i zdravu konkurenciju na tržištu – naglašava Arapović.

Pesimistične prognoze Međunarodnog monetarnog fonda, koji je predvidio da će ekonomski rast BiH u narednom periodu iznositi samo 0,7 posto, te da slijedi rast deficita tekućeg računa naše zemlje, kao i poskupljenja, ne idu u prilog vjerovanju da će nove vlasti sa starim navikama moći napraviti radikalniji zaokret.

To potvrđuje i Duljko Hasić, ekonomski analitičar, koji ističe da bi BiH ponovo mogao zahvatiti val recesije, naročito zbog toga što BiH nije uspjela napraviti odgovarajuće pripreme u cilju ostvarivanja povoljnijeg poslovnog ambijenta.

– Među najvećim problemima koje treba rješavati su vanjski dug od 3,85 milijardi eura koji je veći u prvoj polovici ove u odnosu na kraj prošle godine za 184,6 miliona, unutrašnji dug koji premašuje 1,5 milijardi eura, vanjskotrgovinski deficit za prvih devet mjeseci od 2,75 milijardi eura te nizak nivo stranih investicija od svega 213 miliona eura prošle, odnosno 130 miliona eura u prva tri mjeseca ove godine – kaže Hasić.

Evropske integracije

S druge strane, dodaje on, treba imati na umu da BiH drastično zaostaje u razvoju u odnosu na zemlje regiona. BiH nije uspjela iskoristiti IPA fondove u iznosu od 300 miliona eura od 2008. do 2013., a ni danas je nema na listi za Evropsku strategiju 2020.

– Predstojećoj garnituri vlasti preostaje da prvo radi na kreiranju povoljnijeg poslovnog ambijenta na strukturalnim i ekonomskim reformama. Moram naglasiti da je put BiH prema evropskim integracijskim procesima imperativ i bez toga naša zemlja neće moći napraviti značajniji iskorak – rekao je Hasić.

Srđan Vukadinović, sociolog i politički analitičar, kaže da je u ovom trenutku veoma važno pretpostaviti odgovore na pitanje – šta očekuje građane BiH s novim-starim vlastima na gotovo svim nivoima? No, upravo zbog dosadašnjeg katastrofalnog upravljanja državom i javnim resursima Vukadinović nimalo nije optimističan da će, ukoliko vlast formiraju stranke koje su i do sada bile na vlasti, donijeti pozitivne promjene.

– Ako vlast formiraju relativni izborni pobjednici, treba očekivati da oni dalje učvrste svoje već dvadesetak godina instalirane mreže na nižim nivoima i time definitivno cementiraju stanje „naših i njihovih“ i nediranja i nemiješanja u interese jednih, drugih ili trećih. Ukoliko pak neko od relativnih pobjednika izbora bude zaobiđen u konstituiranju vlasti, u narednom periodu treba očekivati velike destrukcije u svakom vidu, budući da se radi o majstorima destrukcije. Zbog toga je novim vlastima tako, a koje se ne proglašavaju relativnim pobjednicima, prvo neophodno formirati posebne timove za borbu protiv destruktivnog djelovanja nekog od relativnih pobjednika izbora, pa onda ići u formiranje zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na raznim nivoima – kaže Vukadinović.

Najveći izazovi za nove vlasti u BiH

više od 560.000 nezaposlenih
zbrinjavanje 43.249 ugroženih majskim poplavama
poboljšanje ranga o lakoći poslovanja
borba protiv korupcije
provedba presude “Sejdić-Finci”
rješavanje pitanja vojne i državne imovine
otkriti sudbinu još oko 9.000 nestalih
poništavanje pljačkaške privatizacije
smanjenje administrativnog aparata
sniženje poreznih opterećenja na rad
povećanje otvorenosti i konkurentnosti na tržištu rada
vanjski dug od 3,85 milijardi eura
unutrašnji dug koji premašuje 1,5 milijardi eura
vanjskotrgovinski deficit veći od 2,75 milijardi eura
niska strana ulaganja od tek 213 miliona eura prošle, odnosno 130 miliona eura u prva tri mjeseca ove godine

Avaz.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE