Šta čeka ukrajinske izbjeglice u Delijašu: Nema ambulante, prodavnice, autobusa, mobilne mreže…

Manji broj Ukrajinaca stigao je i u zemlje u okruženju, ali i u Bosnu i Hercegovinu – uglavnom u Međugorje. Domaće vlasti najavljuju da će, ukoliko se bude radilo o većem broju ljudi, oni biti smješteni u prihvatne centre Salakovac kod Mostara i azilantski centar Delijaš kod Trnova.

Azilantski centar Delijaš kod Trnova, kažu u Ministarstvu sigurnosti BiH, potpuno je opremljen i funkcionalan da primi izbjeglice.

U praksi, stvari izgledaju ipak malo drugačije. Ova lokacija je izuzetno nepovoljna za porodice sa djecom, starije i nemoćne.

I sam Delijaš, malo naselje u blizini Trnova, odavno je zaboravljen od svih. Osnovna škola zatvorena je prije deset godina. Zatvorena je i pošta, ambulanta, nema više ni prodavnice ni bilo kakvih ugostiteljskih objekata. Na „ulici“ u Delijašu sreli smo samo dva čovjeka. Jedan od njih čuva mjesnu zajednicu u kojoj nema nikoga, drugi čeka kombi kako bi kupio namirnice.

Ova prodavaonica-vozilo u Delijaš dolazi samo jednom sedmično, i to četvrtkom.

Telefonski signal je slab ili nikakav. Povezanost sa Trnovom i Sarajevom – nikakva. Kako nema škole ni drugih javnih objekata nema ni autobusa:

-Imamo autobusku stanicu, tu je, ali autobus ne ide – kažu nam.

Uz to, Centar je ograđen žicom a vidljive su i brojne kamere, pa cijeli kompleks nalikuje na kazneno-popravni zavod.

Opravdano je pitanje onda zar je Azilantski centar Delijaš, u čijoj blizini nema ambulante, sa slabim signalom, bez prodavaonice, bez autobusa, izolovano među brdima… zaista pravo mjesto na koje treba smjestiti preplašene ljude koji su jedva izvukli živu glavu? Ipak, znajući kako su država i entiteti u BiH postupali sa vlastitim izbjeglicama, od kojih dio još uvijek živi u kolektivnim centrima, a na čiji su se račun obogatili mnogi, ova ideja možda i nije naročito iznenađenje.

Gradnja Azilantskog centra u Delijašu počela je 2008, a Centar je počeo sa radom 2014. Vrijednost radova bila je nešto viša od pet miliona KM, od čega je iz IPA fondova osigurano blizu tri miliona KM, a ostatak iz budžeta Ministarstva sigurnosti BiH.