Portal 072info

Šta dobijamo za novac koji izdvajamo: Koliko građani BiH plaćaju dokumente?

Prije nekoliko godina najveći politički prioritet u Bosni i Hercegovini, koji je istinski proistekao iz potrebe građana, bila je liberalizacija viznog režima.

Iz ove perspektive, daleko su redovi za vize ispred evrposkih ambasada na, uglavnom, sarajevskim ulicama. Prije puta u nama bliske države, na primjer u Austriju, Sloveniju ili Njemačku, građani svih gradova u BiH su morali imati radno-turističku posjetu Sarajevu, a Sarajlije su imale “priliku” da bolje upoznaju ulice svoga grada u kojima žive i rade diplomate. Dalje, neizbježna su bila pozivna pisma i dokazi da imamo gdje boraviti prilikom posjete Evropskoj uniji. Sve ovo je značajno uticalo na kućne budžete i finansije, a posebno na izgubljeno vrijeme, pišu Nezavisne novine.

TROŠKOVI: Podaci kažu da su građani BiH samo 2009. godine izdvojili oko 70 miliona evra za vize. U ovaj iznos nije uključen iznos za troškove putovanja za građane koji žive van Sarajeva, a nerijetko i troškove prenoćišta, jer je proces dobijanja vize mogao trajati po nekoliko dana.

Sigurno su građani BIH izdvajali 100 miliona evra godišnje samo da bi dobili pravo da putuju u zemlje Evropske unije, a to su zemlje u kojima živi najbrojnija dijaspora.

To su države s kojima BiH ima najveću ekonomsku saradnju, u kojima se vrši školovanje i razmjena znanja. To je prirodno okruženje u kome se nalazi Bosna i Hercegovina i u kojem je, do prije nekoliko godina, bilo značajnih barijera za pristup građana BiH.

Zašto je ovo interesantno pitanje danas? U prethodnih nekoliko mjeseci u Savjetu ministara BiH se vodi polemika u vezi s cijenama ličnih dokumenata. Koliko građani zaista plaćaju dokumenta i šta dobijaju za uzvrat?

Opet se vraćamo na 2009. godinu. Građani BiH su izdvajali 200 miliona maraka za vize godišnje. Građani BiH su izdvajali i nekoliko dana godišnje da bi dobili vizu. Tek nakon utrošenih sredstava i vremena se moglo krenuti u željenu zemlju u EU.

OBAVEZE: Onda su institucije u BiH možda prvi put istinski izvršile svoje obaveze i stvorile željene uslove kako bi bile ukinute vize. Ojačale su sistem dokumenata, uvele neophodnu saradnju između različitih nivoa vlasti, te ispunile teške bezbjednosne zahtjeve…

Rezultat toga je bila odluka da se ukinu vize. Tada je preuzeta i obaveza da se konstantno razvija i prati sistem dokumenata. EU je uvela i monitoring ispunjavanja obaveza koje se odnose na bezvizni režim.

Kroz izvještaje u vezi s monitoringom svaki se put pokazuje da su bh. dokumenti na zavidnom nivou kvaliteta.

Predmet kontrola i provjera su pasoši, ali i matične knjige i lična dokumenta (lične karte i vozačke dozvole) kao dokumenta koja služe za dobijanje pasoša. Ukratko, kompletan sistem mora konstantno da se usavršava i nadograđuje.

Dakle, danas građani BiH podnesu zahtjev za dokument koji važi 10 godina, dobiju ga i imaju uslove za putovanje. Lična karta, koja je osnovni dokument na osnovu koga se dobija pasoš, košta 18 maraka.

SIGURNOST: To je 1,8 KM godišnje, imajući u vidu da važi 10 godina, ili 15 feninga mjesečno. To je trošak kojim svaki građanin doprinosi mjesečno za bezbjednost sistema dokumenata.

Urađene su uporedne analize u drugim zemljama u vezi s naknadama koje se plaćaju za lične karte. U naknade su uračunati svi troškovi koje građani tih zemalja imaju, kao što su takse, cijene obrazaca i slično. Vidljivo je (tabela) da je cijena lične karte koju plaćaju građani u BiH značajno niža nego u većini zemalja.

U pregledu se ne nalazi poređenje po kvalitetu. Takođe, nije navedeno poređenje po roku važnosti… U svakom slučaju, cijene za ličnu kartu su značajno manje.

Dalje, kada se poredi zajednička cijena lične karte i vozačke dozvole, opet je BiH ispod prosjeka cijena u odnosu na zemlje za koje je vršena analiza (tabela). Naime, BiH se opredijelila da ima nižu cijenu lične karte, koja je obavezan dokument, u odnosu na cijenu vozačke dozvole.

OBRASCI: U cijenu lične karte i vozačke dozvole u BiH su uračunate cijene obrazaca ličnih dokumenata, troškovi mreže za prenos podataka, troškovi održavanja servera i aplikacija, te troškovi nadležnih MUP-ova koji izdaju dokumenta.

Trošak samog obrasca je 16 maraka za ličnu kartu i četiri marke za vozačku dozvolu bez PDV-a. Dakle, od ukupne cijene koja se naplaćuje građanima je oko 20 maraka za obrasce, ili 20 odsto.

Ostalom naknadom se izmiruju drugi troškovi koji su vezani za dokumenta, dakle 58 KM se izdvaja za potrebe organa BiH, te MUP-ova koji izdaju dokumenta. Zašto ističemo obrazac dokumenta? Zato što se kompletan obrazac dokumenta proizvodi u BiH. Za ove namjene je u Banjaluci izvršeno ulaganje u visokosofisticiranu proizvodnju dokumenata za potrebe BiH.

Uloženo je u opremu na kojoj se proizvodi obrazac dokumenta s ugrađenim čipom unutra, tako da se garantuje da nije moguće napraviti falsifikat na način da se ukradu blanko obrasci. Blanko obrasci su najveći rizik vezan za falsifikovanje dokumenata.

PROIZVODNJA: Na poslovima proizvodnje zaposleno je 40 ljudi i u potpunosti je realizovana proizvodnja u BiH, koja garantuje punu sigurnost procesa izdavanja dokumenata. Na ovaj način je omogućeno da se, pored sigurnosnih efekata, obezbijedi strana investicija, zaposli domaća radna snaga, te da porezi i drugi vezani doprinosi, uključujući i plate zaposlenih, ostanu u BiH.

Sigurno je da svaki izdatak opterećuje građane BiH. Međutim, ako se ima u vidu dobit koju su građani BiH dobili kroz mogućnost putovanja bez viza i obaveze u vezi s konstantnim unapređenjem sistema dokumenata, sigurno je da ovo nije preveliki izdatak. Posebno kada se ima u vidu da se kompletna proizvodnja vrši u Bosni i Hercegovini, odnosno u Republici Srpskoj.

bh-index.com

Podijelite članak