r 1
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
NER FIT

Nakon što je, kao članica Energetske zajednice, godinama ignorirala obaveze koje je potpisala, BiH će se naći na udaru novih zakona Evropske komisije, a koji predviđaju dodatno oporezivanje najvećih zagađivača okoliša.

Nova obaveza

FIXGEHALT

Set novih zakona usmjeren je na kažnjavanje emitera ugljendioksida (CO2), koji uzrokuju globalno zagrijavanje, a cilj je da do 2030. emisija stakleničkih plinova u Evropi bude smanjena za 55 posto, a do 2050. godine i potpuno neutralizirana.

– Ako ne ispunimo sve što smo do sada prihvatili i ako ne pristupimo novoj obavezi, odnosno oporezivanju emitera CO2 unutar BiH, onda će svi proizvodi koji su energetski intenzivni – struja, čelik, željezo, proizvodi od čelika i željeza, cement, aluminij, hemijska đubriva – biti dodatno oporezivani prekograničnom taksom – pojašnjava profesor Mirza Kušljugić, predsjednik UO Centra za održivu energetsku tranziciju ReSET.

U prijevodu, BiH je pred izborom – da sama oporezuje proizvode iz “prljavih” industrija ili će to pri izvozu učiniti EU. Ali rast cijena energenata, kroz proces koji ima za cilj postepeno izbacivanje uglja, fosilnih goriva, nafte i plina iz upotrebe, ne može se zaustaviti.

LIDER

Kušljugić upozorava na crni scenarij, prema kojem bh. ekonomiji prijete kolaps i urušavanje.

– Govorimo o velikom rastu cijena energenata, a koji dovodi u pitanje opstanak industrije i standard građana. Pokušavam probuditi ljude, pa i ove političke predstavnike, praveći analogiju s prestankom rada “Aluminija” u Mostaru. Trenutno je cijena aluminija takva da bi ta fabrika mogla vratiti sve dugove i profitabilno poslovati, ali ona više ne može to pokrenuti. To što dolazi predstavlja poremećaj koji mnogi neće izdržati. Urušit će se kompletna ekonomija – ističe Kušljugić.

Prljava industrija

Anes Podić iz Udruženja građana “Eko-akcija” smatra da je ovo poziv bh. vlastima da počnu ozbiljno razmišljati o klimatskim promjenama i smanjenju emisije plinova.

– I bez klimatskih promjena, prljave industrije koje mi imamo krupan su izvor zagađenja i mi to moramo riješiti. Cijenu klimatske krize ne smiju ravnomjerno snositi bogati (koji su je prouzrokovali) i siromašni (koji emisije imaju tek posljednjih nekoliko decenija) – kaže Podić.