Šta donosi povećanje akciza: Gradnja 120 kilometara autoputa i zapošljavanje hiljada radnika

Šta donosi povećanje akciza: Gradnja 120 kilometara autoputa i zapošljavanje hiljada radnika

Direktna posljedica usvajanja izmjena Zakona o akcizama, kojima će biti definisane dodatne akcize u iznosu od 15 feninga po litru goriva, bit će izgradnja novih 120 kilometara autoputa na Koridoru Vc, oko 45 kilometara brzih cesta, te sanacija oko 175 kilometara ostalih putnih pravaca. Ovo su podaci samo za FBiH.

Zelenom bojom su označene dionice koje će biti izgrađene zahvaljujući povećanju akciza

Naime, tolika je ukupna dužina dionica koje će se graditi putem kredita Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ali i drugih međunarodnih finansijskih institucija, a čija je ukupna vrijednost oko 1,5 milijardi eura, odnosno oko tri milijarde maraka. Detalji svih ovih kredita su već dogovoreni i za njihovu realizaciju, odnosno povlačenje novca namijenjenog gradnji, potrebno je samo još da državni Parlament usvoji izmjene Zakona o akcizama.

Konkretno, u svim ugovorima sa EBRD-om, kako saznajemo od naših izvora, izričito je navedeno da će novac postati operativan tek kada budu usvojene izmjene navedenog zakona, odnosno kada akcize za gorivo budu povećane za 15 feninga po litru.

– Same akcize neće biti izvor novca za gradnju autoputa i drugih putnih pravaca, nego, praktično, rate za otplatu kredita iz kojih će se finansirati gradnja. Primjera radi, zahvaljujući ovom povećanju akciza JP Autoceste FBiH će godišnje dobiti dodatnih 70 miliona maraka, a JP Ceste FBiH 30 miliona KM – pojasnili su naši izvori.

Slijedeći omjere koji su spomenuti na konferenciji za medije predsjedavajućeg Vijeća ministara Denisa Zvizdića i njegovih zamjenika Vjekoslava Bevande i Mirka Šarovića, lako se da izračunati da će na nivou BiH biti ukupno naplaćeno dodatnih 170 miliona maraka. Od ovog iznosa FBiH će dobiti spomenutih 100 miliona KM, RS 66 miliona, a Brčko distrikt oko četiri miliona KM.

Dionice čija gradnja direktno zavisi od izmjena Zakona o akcizama su ostatak Zeničke zaobilaznice u dužini od četiri kilometra, vrijedne 100 miliona KM, dionica Buna-Počitelj duga sedam kilometara i vrijedna 60 miliona maraka, te tunel Zenica dug blizu tri kilometra i vrijedan oko 150 miliona maraka.

Također, od povećanja akciza direktno zavisi finansiranje dionice Poprikuše-Nemila, u iznosu od 170 miliona maraka i duge šest kilometra, dionice Mostar Jug-Klanj, dužine 13 kilometara i vrijedne 120 miliona maraka, dovršetak radova na dionici Svilaj-Odžak, u vrijednosti od 80 miliona maraka, koja je duga 11 kilometara, kao i izgradnja dionice Klopče-Donja Gračanica u dužini od šest kilometara u vrijednosti od 72 miliona maraka.

Vrijedi napomenuti da postoje i ugovori u kojima nije izričito navedeno da zavise od povećanja akciza, ali se ni ti krediti ne mogu vraćati iz postojećih izvora. Takvi su ugovori sa Evropskom investicijskom bankom (EIB) o izgradnji dionica Klanj-Buna, u iznosu od 200 miliona maraka i u dužini od šest kilometara, kao i zatvaranje finansijske konstrukcije za spomenutu dionicu Poprikuše-Nemila, također u vrijednosti od 200 miliona KM.

Od povećanja akciza zavisit će i dva ugovora koja će biti finansirana po takozvanom ex-im modelu, prema kojem izvođač radova sa sobom dovodi i kreditora, sa kojim Vlada FBiH treba dogovoriti uslove vraćanja zajma. Ti projekti su tunel Prenj dug 10 kilometara, te dionica Mostar Sjever-Mostar Jug, duga 14 kilometara. Ukupna vrijednost ove dvije dionice je 1,1 milijarda maraka.

Na povećanje akciza čeka i realizacija projekta gradnje dionice Žepče Jug-Doboj Jug u dužini od 40 kilometara, koja treba da bude izgrađena po modelu davanja koncesije. Vrijednost ovog projekta je oko 140 miliona maraka.

Napokon, od tog novca vraćat će se i krediti namijenjeni za gradnju brzih cesta Lašva-Travnik, u dužini od oko 25 kilometara, te dovršetak gradnje pravca Stolac-Neum u dužini od oko 20 kilometara. Vrijednost dionice Lašva-Travnik je oko 360 miliona KM, s tim što je Vlada FBiH obećala da će za njenu gradnju izdvojiti 120 miliona KM iz klirinškog duga Rusije, kada bude naplaćen, dok će preostalih 240 miliona maraka biti obezbijeđeno putem kredita.

Aktiviranje ovih gradilišta će za direktnu posljedicu imati zapošljavanje nekoliko hiljada ljudi u cijeloj BiH. I to samo onih koji su direktno uključeni u gradnju. Tome treba dodati i nekoliko desetaka hiljada ljudi u pratećim industrijskim granama, od proizvodnje građevinskog materijala, pa do prehrambene industrije, koji će imati koristi od gradnje autoputa i brzih cesta. Kao ilustracija može poslužiti naoko banalan primjer. Zamislite samo koliko se hljeba dnevno pojede na jednom gradilištu? A koliko se utroši kamena, cementa,cijevi, goriva…?

S druge strane ove priče su oni koji, zanemarujući sveopću dobrobit koju će imati stanovnici ove zemlje od gradnje autoputa, uporno u prvi plan isturaju priču o poskupljenju goriva. Primjera radi, i sa ovim povećanjem od 15 feninga po litru cijene goriva u BiH će tek neznatno preći iznos od dvije KM. Čak i takve cijene će biti neuporedivo niže nego u zemljama u okruženju, jer litra goriva u, recimo, Hrvatskoj uveliko premašuju iznos od 2,5 KM po litru.

Faktor.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE