Šta je bilo s “projektom vijeka”: Veliki gubici kineskih banaka

Kako piše “Financial Times”, kinesko kreditiranje u inostranstvu naglo je opalo uslijed ponovne procjene Inicijative “Pojas i put”.

Ne tako davno, u maju 2017. godine, kineski lider Si Đinping stao je u Pekingu pred dvoranom od skoro 30 šefova država i delegata iz preko 130 zemalja i proglasio “projekat vijeka”, prenosi Direktno.rs.

Ovo nije bila hiperbola. Kina je obećala da će potrošiti oko jedan bilion dolara na izgradnju infrastrukture uglavnom u zemljama u razvoju širom svijeta – i skoro sve to finansirat će putem sopstvenih finansijskih institucija. Prilagođeno inflaciji, ovaj ukupan obećani iznos bio je otprilike sedam puta veći od onog što su SAD potrošile kroz Maršalov plan za obnovu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.

Ali prema podacima objavljenim ove sedmice, stvarnost naglo odstupa od scenarija gospodina Sija. Ono što je zamišljeno kao najveći razvojni program na svijetu raspliće se u ono što bi moglo da postane prva kineska dužnička kriza u inostranstvu. Kreditiranje kineskih finansijskih institucija koje upravljaju “Pojasom i putem”, zajedno sa bilateralnom podrškom vladama, palo je s litice, a Peking je zaglibio u pregovaranju o dugovima sa mnoštvom zemalja, piše Financial Times.

Podaci koji opisuju kineski problem potiču od istraživača sa bostonskog univerziteta koji vode nezavisnu bazu podataka o kineskim inostranim finansijama za razvoj. Otkrili su da su se krediti Kineske razvojne banke i Kinesko-izvozne uvozne banke srušili sa najvišeg nivoa od 75 milijardi dolara u 2016. godini na samo četiri milijarde dolara prošle godine.

U globalnom finansiranju razvoja, tako oštro smanjivanje pozajmica od strane kineskih banaka predstavlja zemljotres, naročito u Aziji, Africi i Južnoj Americi, gdje kineski krediti također čine veliki dio finansiranja infrastrukture – očekuje se da će se jaz između potrebnog i dostupnog također proširiti.

Prema kineskim stručnjacima, smanjenje aktivnosti kineskih banaka u inostranstvu dio je šire slike Kine koja smanjuje investicije van zemlje i fokusira više resursa u samu Kinu. Nedavno usvojena politika Pekinga o “dvostrukoj cirkulaciji” predstavlja koračnu promjenu u odnosu Kine sa vanjskim svijetom. Politika, koja je prvi put pomenuta na sastanku politbiroa u maju, stavlja veći naglasak na kinesko domaće tržište – ili unutrašnji promet – a manje na trgovinu sa vanjskim svijetom.

Sve u svemu, kinesko preispitivanje odaje prešutno priznanje da je njegovo inostrano kreditiranje loše zamišljeno. Fotografije sa Foruma “Pojas i put” 2017. godine – mjesta na kojem je gospodin Si proglasio ambiciju “projekta vijeka” – nagovještavaju šta će postati fatalna mana programa.