Šta je državna vlast uradila da pomogne ekonomiji, propuštene brojne prilike, posebno korekcija PDV-a

Dok su širom Evrope i svijeta državne vlasti na svim poljima predvodile borbu protiv pandemije koronavirusa, u Bosni i Hercegovine ovaj nivo vlasti ostao je u sjeni. Ipak, opći je dojam da je bez obzira na smanjene nadležnosti ostalo mnogo toga neurađenog.

Zbog specifičnog uređenja Bosne i Hercegovine državni nivo i nema značajnih ovlasti po pitanju ekonomskih mjera, za razliku od entiteta i kantona. Međutim, mjere koje su bile na raspolaganju nisu iskorištene, niti je ovaj nivo pokazao neku posebnu inicijativu za koordinacijom ekonomskih politika na nižim nivoima vlasti, kaže za Klix.ba ekonomski analitičar Admir Čavalić. Tu posebno mislim, dodaje on, na protok informacija u vezi s koronavirusom, zdravstvenim sistemom, međunarodnom i domaćom podrškom ekonomiji…

“Najveća šansa je propuštena u vezi s izmjenom zakona o PDV-u, konkretno rokom plaćanja, što bi na početku krize, ali i sada, pomoglo svim preduzećima koja imaju kratkoročne probleme likvidnosti. Kao što znamo, Dom naroda Parlamenta BiH je odbio ovu dopunu zakona krajem maja. Kasnilo se i s usvajanjem državnog budžeta, a onda je isti usvojen bez amandmana kojim bi se ostvarile budžetske uštede”, kaže on.

Ono što je pohvalno je da usaglašeni budžet ipak registruje korona-krizu pa je tako nekoliko desetina miliona planirano za saniranje ekonomske štete izazvane ovom krizom.

“Ostaje nejasno kako će se data sredstva iskoristiti. Državni nivo je također u kritičnim momentima radio na osiguranju finansijskih sredstava iz instrumenta brzog finansiranja MMF-a, kao i drugih izvora sredstava (EU i slično). Bez ovih sredstava sada bi imali ozbiljne budžetske krize na svim nivoima. Pitanje je svakako da li se moglo uraditi više na diplomatskom planu – koordinacija sa zemljama regiona, osiguravanje povoljnih izvora kredita, materijalne i druge podrške… Možda najveća kritika, u kontekstu koronavirusa, zdravstva i ekonomije, treba da se odnosi na činjenicu da nije ukinuta akciza na denaturisani alkohol koji se koristi isključivo u industrijskoj proizvodnji i koji je bitna sirovina za domaća preduzeća koja se bave proizvodnjom dezinfekcionih sredstava te sredstava za higijenu i čišćenje“, naglašava Čavalić.

On rezimira kako državni nivo ima skromne nadležnosti u vezi s mjerama za rješavanje korona-krize, koje svjedeno nije iskoristio u punom kapacitetu, niti je djelovao proaktivno, u smislu inovativnih politika, kao i krovne koordinacije nižih nivoa.

“U narednim mjesecima bilo bi dobro da se državni nivo više posveti diplomatskim aktivnostima – region, EU, ključne finansijske institucije i izmjena zakona kojim bi se olakšalo privrednicima, naročito onima čije je poslovanje bitno za ovu krizu”, zaključio je.

Vijeće ministara BiH tek je nakon mjesec i po pandemije, 5. maja, uspostavilo Grupu za socioekonomski odgovor na pandemiju koronavirusa. Osim najave da će grupom predsjedavati predsjedavajući Zoran Tegeltija te da će ona, između ostalog, koordinirati aktivnosti svih nivoa vlasti u BiH o pitanjima definisanja socioekonomskih mjera za odgovor na krizu izazvanu pandemijom – ostalo je izgleda samo na tome.

Klix.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE